Mostar, 23.02.2018.-Linija za pomoć novinarima registrovala je u protekloj deceniji 91 slučaj ugrožavanja sigurnosti novinara u Bosni i Hercegovini, među kojima su fizički napadi, prijetnje smrću i ugrožavanje imovine medija. Samo 22 slučaja su riješena u korist novinara i medija a čak 37 nije istraženo na profesionalan način niti procesuirano kroz pravosudni sistem.

Posljedice nekažnjivosti ovih krivičnih djela protiv novinara su opći osjećaj nesigurnosti i straha, (samo)cenzura, podjele i sukobi unutar medijske zajednice, urušavanje profesionalnog kvaliteta i kredibilnosti medija te ugrožavanje temeljnih demokratskih vrijednosti. Sudovi i tužilaštva, kao i državni istražni organi mogu doprinijeti sigurnosti novinara kroz dosljedniju primjenu postojećih krivičnih zakona i ispunjavanje međunarodnih obaveza u istragama i procesuiranju slučajeva napada na novinare, zaključili su govornici i sudionici dvodnevnog inter-profesionalnog seminara za pravosuđe i medijske aktere o sigurnosti novinara u BiH.

Novinari u BiH koji su suočeni sa sigurnosnim izazovima u svom radu, nailaze na brojne prepreke kada je u pitanju djelovanje istražnih i pravosudnih institucija.

“Prijetnje i verbalni napadi, kao i nekažnjivost napadača na novinare značajno utiču na rad novinara jer djeluju veoma obeshrabrujuće kada je u pitanju izbor tema o kojima se izvještava”, rekao je glavni i odgovorni urednik portala Mojahercegovina.com Dragiša Sikimić.

“Novinari zbog napada prolaze kroz sudske sporove koji iziskuju vrijeme za pripreme i druga proceduralna pitanja koja oduzimaju vrijeme i sprečavaju ih da se bave svojim novinarskim zadacima”, rekla je novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Selma Učanbarlić.

Sudionici seminara su naglasili kako profesionalna solidarnost među novinarima nije baš uvijek prisutna, novinari ne podržavaju jedni druge, što je bitan aspekt profesionalne zaštite i što može doprinijeti javnoj vidljivosti napada na medijske profesionalce.

Gost-predavač prvog dana seminara bio je advokat i međunarodni ekspert Gökçe Turkyilmaz koji je govorio o međunarodnim mehanizmima zaštite novinara i standardima Vijeća Evrope u kontekstu institucionalne zaštite novinara.

“Primarna dužnost države jeste da osigura pravo na život kroz provođenje odredbi krivičnog zakona. U odgovarajućim okolnostima, pravo na život proširuje se na pozitivnu obavezu vlasti da preduzme preventivne operativne mjere za zaštitu pojedinca ili lica čiji su životi ugroženi”, rekao je ekspert Turkyilmaz.

“Ključni dokaz u slučajevima krivičnih djela protiv novinara je iskaz novinara kao oštećenog na sudu. Česti su slučajevi u kojima nema svjedoka, a razumljivo je da i počinioci biraju trenutak za napad”, rekao je sudija Osnovnog suda u Banjaluci Svetozar Bajić te dodao kako je sud taj koji utvrđuje da li je došlo do ugrožavanja sigurnosti i da li je pretrpljen strah, tako da je vještačenje u tim slučajevima uglavnom nepotrebno.

Cilj inter-profesionalnog seminara “Sigurnost novinara u BiH: primjena EU, CoE i UN standarda o sigurnosti  i zaštiti novinara u BiH kroz efikasne istrage napada i pravosudne postupke” je unapređenje istražnih postupaka u slučajevima krivičnih napada na novinare, poboljšanje zastupanja novinara/ki, urednika/ca i izdavača i odbrane pred sudovima u BiH, te primjena odredbi Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u zaštiti slobode izražavanja.

Dvodnevnu radionicu organizovali su Vijeće Evrope i Udruženje/udruga BH novinari u okviru JUFREX – zajedničkog projekta EU i Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize o Slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope. Seminar je okupio advokate, sudije, medijske eksperte, novinare te međunarodne eksperte za pitanja sigurnosti novinara.