Mediji nisu kritični na govor mržnje u javnom prostoru
Izvještaj “Monitoring medija august-decembar 2012. godine-Jezik mržnje sa fokusom na preizbornu kampanju za lokalne “ predstavljen je danas u Sarajevu na press konferenciji koju je organizovalo Udruženje/udruga BH novinari. Grupa monitora iz BiH analizirala je ukupno 30 medija, elektronskih, printanih i online, a analizirani materijal je uključivao 46.811 medijskih sadržaja, među kojima i tekstove na portalima i u novinama, kao i TV emisije. Izvještaj je pokazao da je govor mržnje u medijima još uvijek prisutan i da je izražen uglavnom kroz medijske istupe političara, kroz komentare na portalima i na internetskim forumima, ali ga ponekad generiraju i podržavaju i sami mediji.
“Ohrabreni smo činjenicom da je govor mržnje, procentualno kazano, nešto manji nego što se to očekivalo. Govor mržnje u našem uzorku bio je prisutan sa 1,036 posto. Kad to tako kažete to je ohrabrujući podatak, ali kada pažljivo analizirate sadržaje onda se pokazuje da još uvijek ima neprikladnog govora i govora mržnje u njegovom najgorem obliku.”, kazala je autorica izvještaja doc. dr. Lejla Turčilo, profesorica sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Doc. dr. Enes Osmančević sa Filozofskog fakulteta iz Tuzle je rekao da je jezik mržnje evoluirao i da se kao takav toleriše u medijskom prostoru.
“Nekad je bio usmjeren ka naciji i religijskoj opredjeljenosti, a danas imamo jezik mržnje koji je prikriven i u najvećem broju slučajeva njegovi promotori su komentatori u forumskim diskusijama. Senzibilirani smo da otkrijemo govor mržnje koji se odnosi na nacionalnu ili vjersku netrpeljivost, ali malo nam teže ide otkrivanje netrpeljivosti koja se odnosi na seksualnu orijentaciju, negaciju zločina i afirmaciju totalitarnih doktrina, kao i na političku različitost. Imamo sada ljude koji se obučavaju ili čak plaćaju da bi širili netrpeljivost prema ideološkim neistomišljenicima. To je tema koja nas tek čeka “, kazao je Osmančević.
Kako bi se otkrili prenositelji govora mržnje na internetu, Vijeće za štampu u BiH pokrenulo je i akciju “Niste nevidljivi” koja uključuje i policiji i tužilaštva u sprečavanju govora mržnje na internetu. Osmančević je dodao da su građani postali senzibilniji na govor mržnje i da Vijeću za štampu šalju pritužbe na zbog komentara na internet portalima u BiH, ali i u novinama. Na press konferenciji istaknuto je da mediji, odnosno novinari, iako nisu direktni kreatori govora mržnje, ne odnose se kritički prema njemu, nego ga u većini slučajeva samo prenose u njegovom izvornom obliku, nadajući se da će ga građani kao takvog prepoznati i osuditi.
Šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Mary Ann Hennessey naglasila je da je opći cilj ovog projekta promocija profesionalizma i tolerancije u medijima u BiH kao i promoviranje standarda Vijeća Evrope za borbu protiv govora mržnje u javnom prostoru posebno putem podrške samoregulaciji novinarske profesije i medija općenito.
“Opšti zaključak monitoringa jest da govor mržnje još postoji kao faktor u javnim medijima posebno u vrijeme predizborne kampanje te bi trebalo još više raditi na podizanju svijesti kod onih koji proizvode govor mržnje, ali i kod medija koji taj govor mržnje prenose”, kaže Hennessey.Izradu izvještaja i monitoring podržalo je Vijeće Evrope u sklopu projekta “Promocija profesionalizma i tolerancije u medijima u BiH” koji finansiraju vlade Norveške i Republike Irske.
