Sarajevo, 24.04.2026. – Važnost suočavanja s naslijeđem sukoba iz 1990-ih kroz odgovorno novinarstvo, akademski angažman i regionalnu saradnju bila je u fokusu trodnevnog seminara koji je održan u Sarajevu od 22. do 24. aprila 2026. godine. Događaj, koji su organizovali Udruženje BH Novinari u saradnji sa Nezavisnim udruženjem novinara Srbije (NUNS) i Sindikatom medija Crne Gore (SMCG), u okviru regionalnog projekta Akademija tranzicijske pravde, okupio je novinare, urednike, univerzitetske profesore i predstavnike organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Akademija tranzicijske pravde je regionalni edukativni program namijenjen studentima novinarstva i komunikologije, urednicima i profesorima, a ima za cilj jačanje prekogranične saradnje, dijaloga i razmjene znanja, uz promovisanje principa tranzicijske pravde, pomirenja, poštovanja žrtava i činjenicama utemeljenog razumijevanja ratnih zločina i naslijeđa 1990-ih. Kroz svoje aktivnosti, Akademija također nastoji unaprijediti profesionalne i etičke standarde novinarstva, podsticati odgovorno izvještavanje o temama vezanim za rat, te podržati integraciju principa tranzicijske pravde u nastavne programe na fakultetima novinarstva u regionu.
Tokom trodnevnog seminara učesnici su diskutovali o nizu tema vezanih za suočavanje s prošlošću i tranzicijsku pravdu u regionu. Profesor Hrustan Šišić sa Internacionalnog Burch univerziteta u Sarajevu u svom izlaganju govorio je o razumijevanju građanskog aktivizma i protesta u Bosni i Hercegovini te o tome da li se tranzicijska pravda u BiH odvija na isti način kao u drugim zemljama regiona.
„Živimo u podijeljenom društvu, u kojem se malo ili nimalo prostora ostavlja za ljude koji se bore za tranzicijsku pravdu. Teret te borbe je stavljen na leđa nevladinog sektora i akademske zajednice, a mi nismo donosioci odluka. Specifičnost bh. društva je takva da postoje tri paralelna narativa i složeno političko uređenje u kojem je kapacitet za traženje istine u startu nizak. U centralizovanim društvima taj kapacitet je viši, ali on ne garantuje ispravan smjer“, kazao je Šišić.
Učesnici seminara složili su se da suočavanje s prošlošću mora biti autentičan proces te da uloga međunarodnog faktora u tom pogledu ne bi trebala biti presudna. U tom kontekstu posebno je važna i uloga medija i novinara, koji značajno utiču na način na koji javnost percipira teme iz prošlosti.
„Ljudi nam često govore kako su to ‘teške’ teme koje više nikoga ne zanimaju, prošlo je više od 30 godina itd. S druge strane, žrtve i njihove porodice očekuju i trebaju podršku. U BiH se i dalje traga za više od 7.000 nestalih osoba, a interes za to pitanje danas je čak manji nego za suđenja za ratne zločine. Ipak, bez obzira na protok vremena, koji čini svoje, kao novinari imamo obavezu da izvještavamo o tim pričama i razvijamo kulturu sjećanja“, ističe Džana Brkanić, urednica Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Jedna od tema bila je i važnost rodne perspektive u kulturi sjećanja te uloga akademske zajednice u tom procesu. O razlikama u načinu na koji se muškarci i žene sjećaju ratnih događaja i odnose prema prošlosti govorili su profesori Zilka Spahić Šiljak iz Sarajeva i Aleksandar Savanović iz Banje Luke.
„Jedno od važnih pitanja je ko ima pravo da tumači prošlost, odnosno da govori o prošlosti u javnom prostoru? Kultura sjećanja uopće nije neutralna, a posebno nije rodno neutralna. Ona je uvijek povezana sa sistemima moći i sistemski se provodi kroz različite događaje, komemoracije, unutar akademske zajednice… Taj prostor komemoriranja je ujedno i prostor sukoba, a ono što pripada prošlosti određuje kako živimo u sadašnjosti“, kazala je profesorica Spahić Šiljak, dok je prof. Savanović naglasio da su historijski revizionizam i tranzicijska pravda u našem regionu prerasli u svojevrsnu društvenu paranoju, u kojoj postaje nemoguće razlikovati stvarnost od fikcije.
Seminar je zaključen zajedničkim stavom da snažnija regionalna saradnja, uz jačanje kritičkih, etičkih i inkluzivnih pristupa izvještavanju o prošlosti među novinarima, akademicima i medijskim organizacijama, ostaje ključna za izgradnju odgovornijeg društva koje može doprinijeti dugoročnom pomirenju i jačanju povjerenja u regionu.
Seminar u Sarajevu organizovan je u okviru projekta „Akademija tranzicijske pravde“ i podržan kroz Regionalni program „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a finansira Evropska unija (EU). Sadržaj i teme seminara su isključiva odgovornost BH Novinara i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.
Autor: BH novinari
