Sarajevo, 3.9.2026. – U Sarajevu su danas prezentirani preliminarni rezultati prve faze istraživanja o temi političkih programa, ciljeva djelovanja i praktičnog angažmana političkih stranaka i njihovih zvaničnika u oblasti medijskih sloboda i zaštiti prava i sigurnosti novinarki i novinara u Bosni i Hercegovini u periodu od 2022. – 2026. godine.

“Kada smo radili ovo istraživanje, vodili smo računa da nije dovoljna deklarativna podrška slobodi govora, deklarativna podrška sigurnosti novinara ili deklarativna podrška evropskim standardima u oblasti medija, medijskih sadržaja i svega onoga što vežemo za medije. Rezultat te deklarativne podrške morao je proizvesti određenu vrstu politike”, kazao je na prezentaciji prof. dr. Amer Osmić, autor Istraživanja “Od obećanja do odgovornosti: Političke stranke, sloboda medija i sigurnost novinara u BiH”.

Dodao je kako je, poslije deklarativne podrške, praćeno da li su pokrenute određene politike koje bi poboljšale stanje slobode govora, stanje sigurnosti novinara i primjenu evropskih standarda:

“Kada je u pitanju mjerljivost političkih obećanja, nisu ponuđene adekvatne mjere, adekvatne aktivnosti, rokovi, budžeti i, što je vrlo važno za praćenje, indikatori na osnovu kojih biste mogli pratiti realizaciju tih obećanja kroz definisane rokove. Takvih elemenata nema ni u jednoj političkoj opciji u BiH koju smo analizirali”, pojasnio je, napominjući kako za analizu nisu praćeni programi, već su analizirani javno dostupni podaci na web stranicama i službenim profilima stranaka na društvenim mrežama:

“Ovo nisu rezultati kojima želimo nekoga loše ocijeniti ili da neka stranka dobije bolju, a neka lošiju ocjenu. Ovim rezultatima želimo potaknuti političke opcije da zajedno s nama razgovaraju o elementima koje je moguće integrirati u programe koje tek trebaju objaviti”.

BH Novinari su analizirali programe, akcione planove i deklaracije 15 političkih stranaka koje participiraju u vlasti na svim nivoima vlasti i koje su se prijavile za Opće izbore 2026. Cilj je potaći političke stranke da mnogo odgovrnije nego do sada, strateški i dugoročno podržavaju medijske slobode i sigurnost novinara kao dio evropskih vrijednosti i ciljeva ulaska BiH u Evropsku uniju.

“Vidjeli smo da se u medijskom sektoru i u oblasti sigurnosti novinara donose ad hoc rješenja koja nisu rezultat promišljene stranačke politike prema medijima, već su individualne odluke i “osjećaj” pojedinih političkih lidera da medije treba disciplinirati ili na drugi način kreirati medijsko okruženje”, upozorila je na prezentaciji generalna tajnica BH Novinara Borka Rudić, potcrtavši kao posebno problematično to što su individualne prijedloge lidera stranaka zakonodavne i izvršne vlasti pretvarane u zakone koji su drastično i negativno uticali na medijske slobode u BiH:

“Prvi je taj koji je više puta pomenut u javnosti, a to je da je BiH nazadovala za 26 mjesta na ljestvici Reportera bez granica u posljednje tri godine, što je direktna posljedica izmjene zakonskog okvira, prije svega kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, ali u isto vrijeme i neefikasnog procesuiranja napada i prijetnji novinarima”.

Predsjednik Udruženja BH Novinari Marko Divković kazao je kako ga rezultati ovakvih analiza lično plaše, s obzirom da prema dosadašnjem iskustvu uglavnom pokažu kako konstantno nazadujemo u medijskim slobodama:

“Prije nekih 15–16 godina Bosna i Hercegovina, mjerena Indeksom medijskih sloboda, bila je na fantastičnom 37. mjestu. Ovi isti kojima ćemo uputiti podatke i prijedloge sve to vrijeme radili su na štetu novinarskih i medijskih sloboda. Zato smo došli tu gdje jesmo, negdje na 90. mjestu. Nemojte da se poredimo s lošijima, hajde da se poredimo s boljima”, kazao je, napominjući kako je prije skoro deset godina ovo Udruženje parlamentarcima uputilo prijedlog za donošenje tri zakona, čiji bi rezultati, vjerovatno, da su doneseni, danas bili mnogo povoljniji:

“To su Zakon o medijskom vlasništvu, Zakon o marketinškom oglašavanju i zakon koji bi, zapravo, samo jednom odredbom popravio ukupno stanje i osjećaj sigurnosti novinara, tako da se napad na novinara dok obavlja svoju profesionalnu dužnost smatra krivičnim djelom koje se goni po službenoj dužnosti. Dakle, deset godina je prošlo, a tek smo prije dvije godine dobili birokratski odgovor da su naši zahtjevi, naši prijedlozi, zaprimljeni negdje na nekom protokolu. I to je sve.“

Borka Rudić je zaključila kako će se sveobuhvatnom strategijom medijskoj i novinarskoj zajednici omogućiti da, u dijalogu sa vlastima, kroz legitimne pritiske, zagovaranje i lobiranje, rade na donošenju zakona koji su u skladu sa evropskim standardima:

“Sve što se događalo u posljednje tri godine, u periodu kada je BiH dobila kandidatski status, zapravo je pokazalo da imamo zakonski okvir koji nije u skladu sa evropskim standardima i da ozbiljno moramo poraditi na kreiranju nekih novih puteva zagovaranja evropske legislative kroz proces integracije u Evropsku uniju.“

BH Novinari, dodala je, upravo stoga zagovaraju strateški i na EU standardima utemeljen pristup u kreiranju zakonskog, institucionalnog i društvenog okruženja za zaštitu slobode medija i sigurnosti novinara i novinarki. Zbog svega toga, BH Novinari pokreću četverogodišnju Zagovaračku kampanju jačanja medijskih sloboda i unapređenja krivično – pravne regulative za sigurnost novinara i novinarki u BiH.

“Kroz ovu zagovaračku kampanju želimo otvoriti pitanje odgovornosti političkih stranaka i institucija za unapređenje medijskih sloboda i sigurnosti novinara. U periodu 2026 – 2030.godina zagovarat ćemo: izmjene krivičnog zakonodavstva, zaštitu novinara od prijetnji i nasilja, usklađivanje zakonodavstva BiH sa evropskim standardima o transparetnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija javnim novcem, nezavisnosti javnih medijskih servisa i regulatora, te formiranje Fonda za Fonda za podršku medijima i produkciju pluralnih medijskih sadržaja”, pojasnila je Borka Rudić.

“Istovremeno, kampanja cilja i na uključivanje građanki i građana kao aktivnih konzumenta medija i nositelje prava na informiranje i pristup pluralnim medijijskim sadržajima kreiranim u interesu građana, a ne radi političkih i drugih centara moći”, dodala je.

GLAVNI ZAGOVARAČKI PRAVCI BH NOVINARA:

Oblasti koje želimo poboljšati kroz zagovaračku kampanju nakon formiranja nove vlasti poslije izbora u oktobru 2026. i za koje ćemo tražiti odgovore odnosno više aktivnosti od strane novoizabranih vlasti i političkih partija koje budu činile vlast. To su sljedeće oblasti:

• Kriminalizacija napada i prijetnji na novinare, novinarke i druge medijske radnike i radnice radi efikasnijih istraga i sankcioniranja napadača (jedna od zahtjeve iz godišnjih izvještaja zahtjev iz EU uvjeta za pristupanje)

• Donošenje Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i medijskog pluralizm (još jedan zahtjev iz izvještaja EK o napretku BiH na putu EU integracija)

• Formiranje Fonda za podršku medijima i produkciju pluralnih medijskih sadržaja na nivou BiH (ovo može biti dio Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva)

• Usvajanje pravila i procedure za transparentno financiranje medija iz javnih budžeta

Dodatni ciljevi:

• Politička, funkcionalna i finansijska nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije – kroz donošenje novog Zakona o elektroničkim komunikacijama

• Javni servis – kratkoročno: (a) rješavanje duga između BHRT, RTVFBiH i RTRS -a (b) usvajanje izmjena Zakona o javnom RTV sistemu u dijelu koji se odnosi na raspodjelu RTV takse sa novim modelima raspodjele ( 40:30:30 %) i dugoročno:

• Donošenje Zakona o oglašavanju na nivou države.

• Poboljšanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama ina nuovu BiH i harmonizacija zakona na državnom i entitetskim nivoima , odnosno u Brčko Distriktu