Sarajevo, 27.08.2026. – U periodu od 2021.– 2025. godine najmanje 203 osobe prekršajno su kažnjene zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u Unsko-sanskom, Posavskom, Kantonu 10 i Zapadnohercegovačkom kantonu, te u Općini Kakanj, jedan je od podataka iz danas predstavljene Analize Udruženja/udruge BH Novinari pod nazivom „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja”.

Autorica analize Mirna Stanković Luković napomenula je kako ovaj broj vjerovatno nije konačan, s obzirom da pojedini kantoni ne vode posebne evidencije ili nisu dostavili tražene podatke na upit BH Novinara:

“Problem koji se ovdje javlja jeste da građanke i građani u BiH ne uživaju jednak stepen prava i zaštite sloboda. Možete biti kažnjeni u Bugojnu, Širokom Brijegu ili Tomislavgradu zbog pisanja na Facebooku, ali vam se to neće desiti u Sarajevu, Zenici i drugim sredinama. Zbog toga ovakve odluke dovode stanovnike različitih dijelova BiH u nejednak položaj. Primjenom ovakvih propisa zaobilazi se i pravilo da službena, odnosno javna osoba mora imati viši stepen tolerancije na kritiku, kakva god ta kritika bila i koliko god se možda s njom ne slagali. Apsolutno je potrebno zaštititi građane i sačuvati slobodu izražavanja. Ta dva cilja nisu suprotstavljena i moraju se ostvarivati istovremeno, ali je pitanje da li je ovo pravi način da se to postigne”.

Dodala je kako se trebaju tačno definisati elementi prekršaja, namjera, posljedica koju određeno ponašanje izaziva i standardi dokazivanja, kao i da se kroz javnu raspravu i provjeru proporcionalnosti ujednači pravni okvir sa postojećim zakonima, kao i sa međunarodnim propisima, poveljama, konvencijama i drugim dokumentima koje je BiH potpisala.

Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur ocijenila je da analiza otvara ozbiljna pravna pitanja o tome može li se digitalni prostor tretirati kao javno mjesto u smislu propisa o javnom redu i miru:

“Zakoni o javnom redu i miru javno mjesto definišu kao mjesto dostupno neograničenom broju građana, i uglavnom se išlo na zaštitu javnosti od bilo kakvog povređivanja .Međutim, komunikacije su nadležnost države i nisu nadležnost entiteta, kantona, a posebno ne općina. Neuređivanje digitalne sfere na državnom nivou dovelo je do toga da niži nivoi vlasti propisuju pravila za oblast za koju nisu nadležni. Time se, umjesto zaštite javnog prostora, otvara mogućnost da se štite pojedinci, uključujući javne zvaničnike koji prema praksi Evropskog suda uživaju manji stepen zašte i moraju trpiti veću izloženost mišljenju javnosti”, kazala je, upozorivši kako se na ovaj način sužava prostor za slobodu izražavanja, a mjere koje se primjenjuju ne osiguravaju jednako pravni pristup i nisu proporcionalne cilju koji bi trebalo da štite.

Generalna sekretarka BH Novinara Borka Rudić podsjetila je na slučaj koji se desio u Kaknju tačno prije godinu dana, kada je novinarka bila prekršajno procesuirana zbog kritičkog komentara na Facebooku. Iako je slučaj riješen odustajanjem obje strane od vođenja prekršanog postupka pred sudom u Kaknju, u javnom komunikacijskom prostoru otvorilo se pitanje uticaja lokalnih propisa i tretiranja interneta kao “javnog prostora” na zaštitu slobode izražavanja i rad medija:

„Indikativni podaci do kojih smo došli govore o ograničavanju prava na slobodu izražavanja putem društvenih mreža i o pokušajima lokalnih vlasti da mimo evropskih standarda i analize svakog pojedinačnog slučaja ograničavaju pravo na slobodu izražavanja, te kažnjavaju građanke i građane i jedan broj novinarki i novinara zbog objava na društvenim mrežama”, kazala je, potvrtavajući kako je ovo pitanje jako važno jer se u BiH dugo vodi debata o tome na koji način regulisati online prostor:

“Mislim da bi se svaka nova regulativa i sva ograničenja slobode izražavanja koja su legitimna i utemeljena na standardima Evropske unije morala voditi u skladu sa obavezama BiH u procesu pridruživanja i u skladu sa vrijednostima i standardima Evropske unije. Treba da se sankcionišu lažne vijesti, govor mržnje i da se zaista uvedu granice izražavanja u situacijama kada se krše prava drugih. Ali, s druge strane, ta ograničenja moraju biti legitimna i ne smiju biti suprotna praksi Evropskog suda za ljudska prava.“, zaključila je Borka Rudić.

U nastavku pročitajte ključne zaključke Analize “Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja”:

• Regulacija ponašanja u digitalnom prostoru u Federaciji Bosne i Hercegovine razvijala se parcijalno i bez jedinstvenog zakonodavnog pristupa. Umjesto jedinstvenog normativnog rješenja, pojedini kantoni i jedinice lokalne samouprave uvodili su različite modele regulacije interneta i društvenih mreža kroz kantonalne zakone i lokalne odluke o javnom redu i miru, u okviru kojih je internet proglašavan javnim prostorom ili javnim mjestom, kao da je riječ o fizičkom prostoru.

• Bosna i Hercegovina već raspolaže krivičnopravnim, građanskopravnim i prekršajnopravnim mehanizmima za sankcionisanje većine oblika protivpravnog ponašanja u digitalnom prostoru. Tokom istraživanja nije utvrđeno postojanje pravne praznine koja bi opravdavala uvođenje novih prekršaja putem lokalnih odluka o javnom redu i miru.

• Pravni osnov za uređivanje ponašanja na internetu putem lokalnih odluka ostaje otvoreno pravno pitanje. Iako Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine omogućava gradovima i općinama propisivanje prekršaja, ostaje nejasno da li se regulacija komunikacije na internetu može smatrati pitanjem iz njihove zakonom utvrđene nadležnosti.

• Najmanje 203 građana Bosne i Hercegovine novčano je kažnjeno zbog objava ili komentara na društvenim mrežama i internet portalima u periodu od 2021. do 2025. godine, prema podacima dostavljenim za potrebe ovog istraživanja od strane ministarstava unutrašnjih poslova Unsko-sanskog, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona. Ovaj broj vjerovatno nije konačan, budući da pojedini kantoni ne vode posebne evidencije ili nisu dostavili tražene podatke.

• Istraživanje je pokazalo ozbiljne nedostatke u transparentnosti. Veliki broj lokalnih odluka nije javno dostupan u pretraživom obliku, pojedini kantoni nisu objavili prečišćene tekstove zakona, a nadležni organi ne vode jedinstvene evidencije o prekršajima počinjenim putem interneta ili dostavljaju međusobno neusklađene podatke.

• Ključni pojmovi poput „lažne vijesti“, „uznemiravanja“, „vrijeđanja“ ili „omalovažavanja“ nisu jasno definisani, niti propisi određuju ko i prema kojim kriterijima utvrđuje njihovo postojanje. Takva normativna neodređenost povećava rizik proizvoljnog tumačenja i neujednačene primjene propisa.

• Postoji rizik nejasnog razgraničenja između prekršajne i krivične odgovornosti za ponašanje u digitalnom prostoru. U nedostatku jasnih kriterija postoji mogućnost da ponašanja koja ispunjavaju obilježja krivičnih djela budu procesuirana isključivo kao prekršaji, što može umanjiti nivo zaštite žrtava i preventivnu funkciju krivičnog prava.

• Među prvim javno poznatim slučajevima primjene ovih propisa nalaze se postupci pokretani protiv novinara i urednika medija na inicijativu političkih funkcionera. Iako dostupni podaci nisu dovoljni za zaključak da se radi o ustaljenoj praksi, oni ukazuju na potrebu kontinuiranog praćenja primjene ovih propisa i njihovog mogućeg uticaja na slobodu izražavanja.

• BH Novinari smatraju da zaštita građana od online nasilja predstavlja legitiman cilj, ali da se ona mora ostvarivati kroz precizna, proporcionalna i na dokazima zasnovana zakonska rješenja, uz puno poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, Evropske konvencije o ljudskim pravima i prakse Evropskog suda za ljudska prava.