Već godinama traje „tihi rat“ između predstavnika medija i pravosudnih institucija u BiH, iako bi u suštini i jedni i drugi trebali biti na istoj strani – pravičnosti, nepristrasnosti i argumentacije koja se temelji na provjerenim informacijama i dokazima u javnom interesu. Nažalost, u oba „tabora“ principi profesije se nerijetko zanemaruju, a najčešća zamjerka koju novinari imaju na rad pravosudnih institucija odnosi se na nedovoljnu transparentnost, odnosno pristup informacijama. U bh. novinarskoj zajednici se kao anegdota prepričava uvijek jedan te isti odgovor koji na svaki poslani upit dobijaju od portparola državnog Tužilaštva: „Bez komentara.“ Za razliku od Tužilaštva BiH, neke druge pravosudne institucije su mnogo otvorenije i spremnije na saradnju sa medijima. Sa druge strane, novinari ponekad odbijaju prihvatiti da postoje ograničenja pri davanju određenih informacija, posebno ako se one odnose na slučajeve u kojima istraga još uvijek traje ili se mora voditi računa o zaštiti identiteta svjedoka, maloljetnih osoba i slično.
Sa ciljem efikasnog djelovanja u slučajevima napada i prijetnji novinarima/kama, kao i jačanja otvorenosti pravosudnih institucija prema medijima i građanima, posebno u slučajevima od javnog značaja, Udruženje BH novinari je nedavno formiralo Medijsku grupu za pravdu (Media Justice Group – MJG) koja će djelovati kao neformalna grupa profesionalaca/ki odlučnih da unapređuju vladavinu prava.
Kako ističu iz BH novinara, ova grupa će utvrditi pravila vlastitog djelovanja, javnog oglašavanja i reagiranja u slučajevima zaštite prava i dostojanstva profesionalaca novinarske i pravosudne zajednice. Media Justice Group se sastoji od 10 članova, među kojima su četiri pravosudna dužnosnika/ce, predstavnica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, zatim četiri novinara/ke koji se u svom radu posebno bave temama iz pravosuđa, te predstavnica samoregulatornog tijela, Vijeća za štampu i online medije u BiH. Namjera članova/ca MJG je i da zajedno rade na edukciji novinara/ki kao i nositelja/ca pravosudnih funkcija radi unapređenja kvaliteta rada obje profesionalne zajednice.
IZGRADNJA MEĐUSOBNOG POVJERENJA
Osnivanje Media Justice Group ima višestruki značaj, kaže Muhamed Tulumović, predsjednik Općinskog suda u Tuzli i član Grupe. Naglašava da je neophodno da novinari i nosioci pravosudnih funkcija diskutiraju o pitanjima od zajedničkog interesa, kao što su unapređenje transparentnijeg rada pravosuđa i omogućavanje efikasnijeg pristupa informacijama o predmetima od interesa za javnost. Osnivanjem MJG stvara se mogućnost za bolje međusobno upoznavanje ovih profesija izgradnjom profesionalnih odnosa, što će neminovno dovesti i do jačanja povjerenja javnosti u rad pravosuđa, smatra Tulumović.
Fotografija: Muhamed Tulumović/ Privatna arhiva
– Ključni prioriteti u budućem radu Media Justice Group bi trebali biti identifikacija glavnih problema u radu novinara koji se odnose na izvještavanje o radu pravosuđa, uključujući trenutni nivo transparentnosti pravosudnih institucija, potom unapređenje saradnje i izgradnja boljih odnosa između pravosuđa i predstavnika medija, kroz poboljšanje pristupa pravosudnim institucijama i pravilno i objektivno informisanje javnosti o radu pravosuđa, pružanjem tačnih i blagovremenih informacija o radu pravosudnih institucija javnosti, kao i iniciranje i omogućavanje zajedničke edukacije nosilaca pravosudnih funkcija i novinara u cilju podučavanja o specifičnostima koje su bitne za rad obje profesije, što bi trebalo rezultirati boljim razumijevanjem okolnosti sa kojima se pravosuđe suočava, sa jedne strane, i potreba novinara, sa druge strane. Edukacije bi poslužile da se kroz primjere dobre i loše prakse obje profesije upoznaju o pitanjima gdje postoji nerazumijevanje i da tako unaprijede proces izvještavanja – kaže Tulumović.
Među prioritete u radu MJG predsjednik Općinskog suda u Tuzli ubraja i unapređenje mehanizama kojima se unapređuje zaštita novinara kroz efikasniji odgovor na slučajeve zastrašivanja i prijetnji novinarima i medijima, donošenje strateških dokumenata bitnih za rad MJG, koji su u skladu sa nacionalnim i međunarodnim pravnim standardima, te uspostavljanje saradnje sa drugim institucijama i organizacijama važnim za rad medijske i pravosudne zajednice.
– Trenutni odnos medija i pravosuđa nije na zadovoljavajućem nivou, iako se poduzimaju stalni napori za unapređenje te saradnje. Naime, VSTV BiH je u posljednjih nekoliko godina poduzelo aktivnosti na unapređenju saradnje sa medijima kroz donošenje Komunikacijske strategije i Akcionog plana za implementiranje iste, što je dovelo do postepenog otvaranja pravosudnih institucija prema javnosti, ali taj odnos treba značajnije unaprijediti. Nekoliko pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini imaju prilično dobre i korektne odnose sa medijima i javnosti, ali takav pristup trebaju imati sve pravosudne institucije – poručuje Tulumović.
Fotografija: Brankica Spasenić/ Privatna arhiva
Novinarka Brankica Spasenić posljednjih 15 godina intenzivno i gotovo svakodnevno prati rad pravosuđa u Republici Srpskoj. Kaže da se prema njenom dosadašnjem iskustvu, saradnja pravosuđa i medija ne bi mogla pohvaliti najvišom ocjenom.
– Pravosudna zajednica, uz puno uvažavanje njihovih specifičnosti, je vrlo kruta, rigidna i beskompromisno se drži nasljeđa iz nekih “prošlih vremena”. Optimistična sam da kroz MJG možemo raditi na međusobnoj saradnji i otvorenosti, i tako posredno podići i nivo povjerenja javnosti u njihov rad. I mediji i pravosudni organi imaju isti zadatak – rad u javnom interesu. Nažalost, bojim se da tužioci i sudije novinare često doživljavaju kao “voajere”, a ne ljude koji su, baš poput njih, na poslu i radnom zadatku – smatra Spasenić.
Kroz rad novoosnovane MJG potrebno je bolje razumjeti ciljeve i zadatke svake od profesija i dokazati da novinari koji čuvaju autonomiju svoje profesije, nikada neće ugroziti autonomiju nosilaca pravosudnih funkcija, ističe Spasenić:
– Pravosuđe kod nas još uvijek “priznaje” uglavnom tradicionalne medije, a proaktivno komuniciranje shvataju kao odgovor na upite. Mislim da kroz MJG treba posebno ukazati i na značaj online medija, da su informacije danas multimedijalne i da se plasiraju u realnom vremenu. Takođe, objasniti da proaktivnost podrazumijeva i osluškivanje javnosti, te davanje čak i onih informacija koje u tom trenutku nisu zatražene, a od posebnog su interesa za javnost, posebno kada su u pitanju postupci u kojima su osumnjičeni/optuženi nosioci javnih funkcija.
Iako tek u “povojima”, Media Justice Group je već pri svom osnivanju, odnosno na prvoj zajedničkoj radionici njenih članova, pokazala visok nivo spremnosti da se pokrene kvalitetan i otvoren dijalog o poboljšanju saradnje između pravosudnih institucija i medija u BiH, navodi Semira Degirmendžić, nagrađivana istraživačka novinarka Raporta.
Fotografija: Semira Degirmendžić/N1
– Općepoznato je da je odnos medija i pravosuđa u BiH na nezavidnom nivou i iako je proteklih godina pokretano više projekata koji su trebali unaprijediti saradnju između novinara i nosilaca pravosudnih funkcija, ta saradnja nikada nije zaživjela u kapacitetu kakav očekuju novinari. Potrebno je stvoriti ambijent i takve uvažavajuće odnose u kojima i mediji i pravosuđe moraju biti svjesni da bi trebali biti na istoj, a ne na suprostavljenim stranama kako se trenutno ovaj odnos može opisati. Prije svega, novinari očekuju transparentnije i otvorenije pravosuđe u BiH prema medijima, kako u pogledu predmeta kojima se bave, tako i o samom radu sudija i tužitelja, čime će se Grupa također baviti, a sa druge strane „pod lupom“ će se naći i očekivanja pravosuđa od medija u kontekstu profesionalnog izvještavanja. Važno je što u radu Grupe učestvuju i predstavnici pravosudnih institucija u BiH s različitih nivoa, a optimizam da se stvari mogu mijenjati nabolje u ovoj saradnji ulijevaju dosadašnji dijalog unutar Grupe i prijedlozi koje će Grupa razmatrati u narednom periodu – ističe Degirmendžić.
A neki od tih prijedloga koji su se mogli čuti na prvom radnom sastanku MJG, održanom u julu na Jahorini, su da se MJG izjasni o aktuelnim izmjenama i dopunama Zakona o slobodi medija, kao što je to bio slučaj i prilikom ponovnog uvođenja kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj – pravnom “kiksu” kojim je ozbiljno narušena sloboda izražavanja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Jedan od prijedloga bio je da MJG bude aktivan učesnik u raspravama i kreator mišljenja u vezi sa tzv. SLAPP tužbama, odnosno usklađivanjem medijske regulative sa evropskim standardima i procesom evropskih integracija BiH.
IZUZETAN RESURS ZA UNAPREĐENJE SLOBODE IZRAŽAVANJA
Tokom bilateralnih susreta predloženo je i da se aktivno radi na tome da MJG postane izvor znanja za obje profesionalne zajednice, da se njeni predstavnicii članovi javno oglašavaju zajedničkim izjavama i organizuju tematske debate na koje će pozivati urednike medija, sudije i tužioce za diskusije o relevantnim temama. Jedna od poruka sa pojedinačnih sastanaka bila je da MJG treba da kreira konzistentna interna pravila i procedure za postupanje, donošenje odluka i javno reagiranje.
Fotografija: Maida Bahto Kestendžić/ Privatna arhiva
Maida Kestendžić-Bahto, članica grupe iz Vijeća za štampu i online medije u BiH, naglašava da Media Justice Group predstavlja izuzetan resurs za zaštitu i unapređenje slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini, djelujući kao spona između pravosudne i medijske zajednice. Imajući u vidu činjenicu da Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini više od dvadeset godina uspješno djeluje kao medijator između nezadovoljnih čitalaca i medija, iskustvo predstavnice Vijeća je izuzetno dragocjeno i važno za rad MJG jer pridržavanje etičkih standarda u medijskom izvještavanju može doprinijeti kvalitetnijem dijalogu medija i pravosuđa te uspješnijem otklanjanju nesuglasica.
– Angažmanom različitih aktera – članova MJG, sa bogatim profesionalnim iskustvima i znanjem, postiže se multisektorski pristup i značajno doprinosi ostvarivanju ciljeva MJG. Upravo odnos između medijske i pravosudne zajednice u BiH često karakteriše nedostatak razumijevanja i neophodnih znanja o specifičnostima svake od ovih profesija, a koje u konačnici imaju zajednički imenitelj – zaštitu javnog interesa – kaže Bahto-Kestendžić.
Za naredni period planirana je izrada Akcionog plana kojim će se utvrditi mandat MJG, dogovoriti misija, ključne aktivnosti, kao i okvir za donošenje odluka i javno predstavljanje. Također, u narednom periodu planirano je održavanje sastanaka “face to face” o temi unapređenja pravosuđa u slučajevima prijetnji i napada na novinare/ke, kao i objavljivanje prve zajedničke izjave o značaju rada “kontaktnih tačaka” unutar pravosuđa za sigurnost novinara/ki, poboljšanja brzine i efikasnosti istražnjih radnji u slučajevima napada i prijetnji novinarima/kama te pooštravanja sankcija za napadače.
ČLANOVI MEDIJSKE GRUPE ZA PRAVDU
Predstavnici pravosuđa u MJG su Sabina Sarajlija, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva iz Sarajeva, Igor Cimeša, sudija Okružnog suda u Banjoj Luci, Anđela Anić, sudijska pripravnica u Kantonalnom sudu Široki Brijeg i Muhamed Tulumović, predsjednik Općinskog suda iz Tuzle.
Novinari u MJG su Velida Kulenović iz Zenice, Brankica Spasenić i Ognjen Matavulj iz Banja Luke, te Berislav Jurič iz Mostara. Članovi MJG-a su i Marjana Popović, pravnica i šefica Kabineta predsjednika VSTV-a BiH, te pravnica i referentica za žalbe u Vijeću za štampu i online medije BiH Maida Bahto-Kestendžić.
– Članstvo predstavnika VSTV-a i Vijeća za štampu u Media Justice Group je izuzetno važno zbog činjenice da su ova dva tijela ovlaštena da kreiraju politike, kao i profesionalna i etička pravila za obje profesije. Prilikom izbora i imenovanja članova MJG vodili smo računa o kriterijima profesionalnosti, otvorenosti za dijalog, razmjeni informacija i znanja između medija i pravosuđa. Bilo nam je važno da ovi ljudi budu cijenjeni u svojim sredinama i da utiču na donošenje odluka, kao i da pojedinačno doprinose jačanju javnog ugleda i ponosa obje profesije. A posljednji kriterij pri izboru članova MJG bio je njihov dosadašnji angažman u okviru projekta Matra i aktivan doprinos jačanju razumijevanja, razmjene i otvorenosti u komunikacijskim pitanjima, dostupnosti medija informacijama u sudovima i tužilaštvima, kao i jačanju efikasnosti u radu na zaštiti slobode medija i sigurnosti novinara – pojašnjavaju iz Udruženja BH novinari.
Ovaj tekst je dio je regionalnog projekta „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji financira Kraljevina Nizozemske, a provode Nizozemski helsinški odbor i Free Press Unlimited u partnerstvu s Udruženjem/udrugom BH novinari. Pogledi, mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke, navedeni u ovom tekstu, isključiva su odgovornost BH novinara, te ni u kom slučaju ne odražavaju stavove Kraljevine Nizozemske niti organizacija koje provode projekt u Bosni i Hercegovini.
Naslovna fotografija: BH novinari
Autorica: Maja Radević
