Sarajevo, 15.06.2021. – Pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini različito odgovaraju na upite novinara i nemaju isti nivo transparentnosti jer ne postoji dokument koji ih obavezuje na to. Takav dokument komunikacijske strategije priprema se već šest godina, ali uprkos najavama još uvijek nije usvojen, piše Detektor.ba.

Marija Vila-Robović, sekretarka Općinskog suda u Livnu, kaže kako ovaj sud nema nikakav dokument poput komunikacijske strategije, već postupa u skladu sa zakonima i smjernicama.

Sud se vodi Zakonom o slobodi pristupa informacijama, izdaje saopćenja od značaja za društvenu zajednicu, te u skladu sa Smjernicama o objavljivanju sudskih odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) daje saopćenja, kaže Robović, dodavši kako svaki sud može u skladu sa zakonom urediti način komuniciranja.

“S obzirom da su ti zakonski propisi jednim dijelom u koliziji, često osobe koje su zadužene za odnose sa javnošću imaju razne dileme oko njihove primjene, pa stoga mislim da je nužno uvesti jedan jednoobrazan sustav pravila vezano za ovu problematiku, što bi uveliko olakšalo rad glasnogovornika ali bi doprinijelo i povećalo transparentnost pravosudnih institucija u cjelini”, navela je Vila-Robović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

VSTV je još 2015. godine održao prve sastanke i posjete Holandiji, gdje se razgovaralo o faktorima koji utječu na reputaciju pravosuđa.

Kako se navodi u izvještaju za “Projekat unapređenja efikasnosti pravosuđa II”, tokom 2016. godine nastavljeno je s aktivnostima kojima je trebalo utvrditi stanje i daljnje korake u unapređenju saradnje sudova s medijima i komunikacije s građanima, nakon čega je prvi nacrt izrađen 2017. godine.

Za unapređenje nacrta formirana je Radna grupa za izradu komunikacijske strategije, a strategija do danas nije usvojena.

Iz VSTV-a su za BIRN BiH dva puta tokom 2020. godine kazali kako će komunikacijska strategija biti usvojena do kraja te godine, ali se to do juna 2021. godine nije desilo.

Arduana Pribinja, novinarka Al Jazeere Balkans, je za BIRN BiH rekla kako je za izvještavanje o osjetljivim temama neophodno dobiti odgovore pravosudnih institucija.

“Ako glavni izvor ne pristaje da nam da informaciju koja je u interesu javnosti, onda se može desiti da objavimo krivu informaciju”, navodi Pribinja.

Ona pojašnjava kako novinari najveći problem u komunikaciji sa pravosudnim institucijama prije svih drugih imaju sa Državnim tužilaštvom.

“Nekada ne dobijem nikakav odgovor na upite, čak ni odgovor u kome se navodi da neću dobiti odgovor”, kaže Pribinja.

Problem u komunikaciji sa Tužilaštvom BiH istaknut je i u “Izvještaju: Transparentnost rada pravosudnih institucija tokom pandemije: Javna komunikacija i odnosi s medijima” AIRE Centra, gdje su tri novinara s kojima su za potrebe izvještaja rađeni intervjui istaknula nedostatak transparentnosti ove institucije.

“Odgovori na upite od Tužilaštva BiH su često u formi ‘bez komentara’”, navodi se u izvještaju, pri čemu je novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kazala kako se o radu ove institucije zna onoliko koliko se vidi na sudu ukoliko dođe do podizanja optužnice.

(Integralni tekst možete čitati na Detektor.ba)