Demokratija je napadnuta širom svijeta, a efekti su vidljivi ne samo u autoritarnim državama poput Kine, Rusije i Irana, već i u zemljama sa dugim iskustvom u pridržavanju osnovnih prava i sloboda, stoji u izvještaju organizacije Freedom House za 2020. godinu.

Iako su protestni pokreti u svim regionima ilustrirali široku želju naroda za boljim upravljanjem, oni još uvijek nisu preokrenuli cjelokupni obrazac opadajuće slobode, navodi se u izvještaju.

Zemlje koje su pretrpjele zastoj u 2019. godini nadmašile su one koje su ostvarile napredak za gotovo dva prema jedan, što je obilježilo 14. uzastopnu godinu pogoršanja globalnih sloboda. U tom je periodu 25 od 41 svjetske demokratije doživjelo pad sloboda.

Bosna i Hercegovina ocijenjena je kao „djelimično slobodna“ zemlja, a njen rank je na nivou prošlogodišnjeg – na listi se nalazi iza Armenije, a ispred Malezije.

Najslobodnije zemlje sa apsolutnim rezultatom su zemlje Skandinavije.
Od 195 ocijenjenih zemalja, 83 (43 posto) je ocijenjeno slobodnima, 63 (32 posto) je djelomično slobodno, a 49 (25 posto) nije bilo slobodno. Udio slobodnih zemalja smanjio se za tri boda u posljednjem desetljeću, dok je postotak djelomično slobodnih i neslobodnih zemalja porastao za dva, odnosno za jedan bod.

U izvještaju Freedom Housea navodi se, između ostalog, kako se jaz između napretka i nazadovanja u svijetu povećao. Ljudi u 64 zemlje doživjeli su pogoršanje svojih političkih prava i građanskih sloboda u 2019. godini, dok su u samo 37 država doživjeli poboljšanja. Razlika je bila manja u 2018. godini, kada je 68 zemalja nazadovalo, a 50 napredovalo.

Kako demokratske države pokazuju neuspješnu podršku slobodi na međunarodnoj sceni, autoritarne sile su proširile svoj globalni utjecaj putem proxy ratova, miješanja u izbore i cenzure izvan svojih granica, zaključeno je u izvještaju.