Bosna i Hercegovina u protekloj godini nije ostvarila napredak u oblasti slobode izražavanja, medijskih sloboda i zaštite novinara. Medijske slobode u BiH karakteriše duboka stagnacija, uz zabrinjavajuće pokazatelje pogoršanja stanja, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske komisije o BiH za 2026. godinu.
Posebno zabrinjavajući dio izvještaja odnosi se na političke pritiske, verbalne napade, zastrašivanje i prijetnje novinarima, a naročito novinarkama. Komisija ističe da su takvi slučajevi nastavljeni, uključujući i napade visokih političkih zvaničnika, dok nadležne institucije i dalje umanjuju značaj ovih problema.
Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, tokom 2025. godine registrovano je 25 slučajeva napada na novinare, u poređenju sa 36 slučajeva godinu ranije.
Izvještaj Evropske komisije citira podatke Udruženja BH Novinari koje je zaprimilo 50 prijava tokom 2025. godine, dok ih je godinu ranije bilo 54. Od ukupnog broja prijavljenih slučajeva, 12 je okončano sudskim odlukama u korist novinara, uključujući šest strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP). Još 26 slučajeva je u toku, od kojih se jedan nalazi pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH tokom 2025. godine zaprimila je 20 žalbi koje se odnose na medije, u poređenju sa devet godinu ranije.
Evropska komisija upozorava da SLAPP tužbe nastavljaju podsticati autocenzuru među novinarima te naglašava hitnost usklađivanja domaćeg zakonodavstva s evropskim okvirom za zaštitu od ovakvih tužbi.
Tužbe za klevetu ugrožavaju slobodu izražavanja
Krivične sankcije za klevetu u Republici Srpskoj imaju obeshrabrujući efekat na slobodu izražavanja, naglašeno je u izvještaju. Prema podacima VSTV-a, tokom 2025. godine u RS podneseno je 88 krivičnih prijava za klevetu. Potvrđene su dvije optužnice, a izrečena je jedna osuđujuća presuda.
Evropska komisija upozorava i na nedostatak političke i finansijske nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK). Potrebno je reformisati proceduru imenovanja rukovodstva ove institucije kako bi se ograničio politički utjecaj, a postojeći zakonski okvir još uvijek ne pruža dovoljne garancije njene nezavisnosti. Poseban problem predstavlja i nepostojanje zakonskog okvira kojim bi se osigurala transparentnost vlasništva nad medijima, spriječila prikrivena koncentracija medijskog vlasništva te uredila transparentnost javnog oglašavanja i kriteriji za dodjelu medijskih subvencija.
„Netransparentno i proizvoljno finansiranje medijskih kuća iz javnih budžeta na različitim nivoima vlasti, zajedno sa smanjenjem finansiranja stranih donatora, ostalo je kritično pitanje za medijske slobode, koje utiče i na uređivačku nezavisnost“, navodi se u izvještaju.
Komisija posebno ukazuje na praksu oglašavanja javnih kompanija i marketinških agencija povezanih s političkim strankama, koja nastavlja narušavati integritet medija. Prema istraživanju Vijeća za štampu i online medije u BiH iz 2025. godine, čak 60 posto informativnih web portala ima nepotpun impresum ili ga uopće nema, čime nedostaju osnovne informacije o vlasništvu i uredničkoj odgovornosti.
Politički utjecaj na javne servise i dalje prisutan
Evropska komisija posebno upozorava na izuzetno teško stanje u javnom RTV sistemu BiH, naglašavajući da tokom izvještajnog perioda nije ostvaren napredak u osiguravanju finansijske održivosti javnih servisa, uključujući državni javni servis BHRT.
„Lišen stabilnih izvora finansiranja i suočen s dugotrajnim sudskim sporovima s entitetskim emiterima, BHRT ostaje u ozbiljnoj opasnosti od gašenja“, navodi se u izvještaju.
Sporovi između Radiotelevizije Republike Srpske, Federalne televizije i BHRT-a i dalje traju, dok vlasti nisu poduzele korake kako bi javne emitere na državnom i entitetskim nivoima zaštitile od političkog utjecaja koji se ostvaruje putem politički kontrolisanih upravnih odbora.
Navodi se i da RTRS nastavlja širiti dezinformacije pod utjecajem Rusije, uključujući sadržaje o agresiji na Ukrajinu i evropskom putu Bosne i Hercegovine. Lokalni emiteri koji se finansiraju iz budžeta kantonalnih i lokalnih vlasti također su izloženi političkim pritiscima i utjecajima.
„Bez stabilnih, nezavisnih i adekvatno finansiranih javnih medijskih servisa, zemlja ne može ispuniti osnovne obaveze koje se odnose na medijski pluralizam, digitalnu transformaciju i demokratsku odgovornost“, upozorava Evropska komisija.
Novinarstvo nesigurna profesija
Dio izvještaja odnosi se i na izrazito loše radne uslove u medijskom sektoru. Novinarstvo u BiH ostaje nesigurna profesija, obilježena niskim platama i nedovoljnom sigurnošću zaposlenja. Radnička prava se, kako se navodi, jedva poštuju, sindikalno organizovanje je na niskom nivou, a ne postoje ni granski kolektivni ugovori za medijske radnike.
Komisija također ukazuje na to da su BH Novinari i Linija za pomoć novinarima tokom 2025. godine zabilježili najveći broj otkaza novinarima u jednoj godini kao posljedicu povlačenja donatorske podrške. Kada je riječ o sigurnosti novinara, Evropska komisija navodi da je uspostavljena mreža kontakt tačaka u tužilaštvima i policijskim agencijama širom BiH, zaduženih za praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima. Međutim, institucije još uvijek nisu osigurale njenu punu i održivu primjenu, niti su pokazale kontinuirane rezultate u institucionalnom postupanju po prijavljenim slučajevima.
U preporukama za naredni period Evropska komisija od vlasti u BiH traži:
- Osiguravanje zaštite novinara i sistematskog institucionalnog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad njima
- Osiguravanje finansijske održivosti i političke nezavisnosti javnih RTV servisa, te usklađivanje entitetskog zakonodavstva sa državnim Zakonom o javnom RTV sistemu
- Usvajanje zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijima za javno oglašavanje
- Osiguravanje dekriminalizacije klevete na cijeloj teritoriji BiH.
Komisija dodatno zahtijeva usklađivanje domaćeg zakonodavstva s Direktivom EU o audiovizuelnim medijskim uslugama i Evropskim aktom o slobodi medija (European Media Freedom Act).
