Tuzla, 12.06.2019 – U posljednje tri godine Udruženje BH novinari zabilježilo je 50 prijetnji i napada na novinarke u BiH, ali se pretpostavlja da je taj broj znatno veći jer novinarke rijetko prijavljuju kršenja ljudskih prava nadležnim institucijama i organizacijama, rečeno je na radionici u Tuzli o temi zaštite ljudskih prava novinarki u bh. medijima.

Na radionici je istaknuto kako su u medijima Tuzlanskog kantona novinarke u znatno lošijem položaju nego njihove muške kolege, te da su više izložene zastrašivanju, mobingu, seksizmu i drugim vrstama verbalnih prijetnji i napada.

„Poražavajuće je da novinarke napade i diskriminaciju percipiraju normalnim i sastavnim dijelom njihovog svakodnevnog posla“, rekla je prof. dr. Zarfa Hrnjić Kuduzović sa Odsjeka žurnalistike Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, jedna od autorica istraživanja o položaju i zaštiti novinarki koje su BH novinari proveli prošle godine na uzorku od 100 ispitanica i ispitanika iz medijske zajednice.

„Veoma je mali broj prijava napada, novinarke su obeshrabrene činjenicom da se skoro ništa ne poduzima u sankcioniranju napadača, kao i prevenciji evidentnih kršenja ženskih ljudskih prava u medijima“, istakla je profesorica Hrnjić Kuduzović i pozvala novinarke da se odlučnije bore za unapređenje pravosudne prakse i kažnjivanje kršitelja prava novinarki, odnosno da zagovaraju izmjene krivičnog zakonodavstva u BiH radi efikasnije zaštite medijskih sloboda i prava novinara.

Projekt koordinatorica BH novinara Milica Andrijašević je istakla da Udruženje BH novinari trenutno provodi spektar ativnosti usmjeren ka jačanju mreže novinarki, sa ciljem povećanja osnovnih znanja o zaštiti ženskih ljudskih prava medijskih uposlenica kako bi prepoznale nasilje i u kontekstu rodnih politika i ravnopravnosti spolova.

„BH novinari zaista žele edukovati novinarke, urednice i studentice novinarstva o rodnim politikama i jednakostima spolova, kao i o mehanizmima koji im stoje na raspolaganju i sredstava zaštite u slučajevima napada, pritisaka, diskrimancije, mobinga…Sa druge strane, želimo poboljšati svijest bh. javnosti o potrebi efikasnije zaštite novinarki, kao i o većoj angažovanosti pravosudnih institucija u primjeni postojećih i novih zakona kojima bi se efikasnije štitile medijske slobode i prava novinarki“, kazala je Andrijašević.

Predsjednik BH novinara Marko Divković je, na osnovu ličnog iskustva, zaključio kako je  najveći problem novinarki u Tuzlanskom kantonu nedovoljno poznavanje profesionalnih i ljudskih prava. On je podsjetio da je u novinarstvu sve više mladih novinarki  koje o svojim pravima nisu učile dovoljno na fakultetu, niti ih u medijskim kućama o tome obučavaju.

“Ne mogu sa sigurnošću tvrditi da li se krše više radna i profesionalna prava novinarki ili njihova prava zato što su žene, ali bih ovim putem pozvao mlade koleginice da se same što bolje upoznaju sa svojim pravima i da se na takav način zaštite“, rekao je Divković.

Najbrži i najefektivniji način zaštite jesu edukacija, povezivanje, solidarnost i međusobna podrška novinarki, rečeno je na radionici.

„Zajednička edukacija je izvrsna prilika da novinarke i novinari čuju određena iskustva, istraživanja i da na taj način dobiju inpute kako da reaguju u određenim situacijama“, istakla je Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije BiH.

Radionica u Tuzli je održana u okviru projekta „Jačanje mreže novinarki u BiH“, koji realizuju BH novinari kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizacije Free Press Unlimited iz Holandije.