Sarajevo, 29.01.2018.- Odnos između medija i pravosuđa mora biti bolji, a jedini način je da i jedna i druga zajednica poštuju standarde i rade u intersu javnosti, što i jeste njihova osnova funkcija, poručeno je na završnoj konferenciji JUFREX projekta „„Mediji i pravosuđe u BiH: zajedno ka unapređenju slobode izražavanja i zaštiti javnog interesa u medijskim sadržajima“ koja je održana u Sarajevu u organizaciji Udruženja/udruge BH novinari.
Projektne aktivnosti su bile usmjerene na zajedničku edukaciju i interpersonalnom dijalogu novinara, medijskih profesionalaca i medijskih organizacija, sa jedne strane, te predstavnika pravosudne zajednice – sudija, tužitelja i advokata, sa druge strane, radi unaprjeđenja primjene člana 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Otvarajući konferenciju šef ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Drahoslav Štefanek je naglasio važnost saradnje dviju profesionalnih zajednica – pravosudne i medijske, na zaštiti slobode izražavanja. Posebno je istakao problem sigurnosti novinara dok obavljaju profesionalne zadatke. „Sigurnost novinara je globalni problem i nije karakteristika samo za BiH na kojem trebaju više raditi sve institucije vlasti“, rekao je ambasador Štefanek te podsjetio na Platformu Vijeća Evrope za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara putem koje se prijavljuju i rješavaju napadi na novinare kroz djelovanje nadležnih lokalnih vlasti i međunarodnih institucija.
Predsjednik BH novinara Marko Divković se također osvrnuo na sve veći broj napada na novinare koji ostaju nekaženjeni, koji na sudu većinom budu okvalifikovani kao „lakši prestup“ što ohrabruje napadače da ponovo napadnu. „Profesionalna zajednica ima pravo tražiti od pravosuđa da prijetnje i napadi budu adekvatno sankcionisani. Novinari se moraju pridržavati standardna pravosuđa, ali predstavnici pravosuđa ne trebaju novinarski posao doživljati kao „nužno zlo“.“- smatra Divković.
Politički savjetnik u Uredu EUD/EUSR u BiH Šadi Matar je rekao da je sloboda govora oduvijek važno pitanje ne samo u BiH već u cijelom svijetu, ali da sloboda medija ne može postojati bez nezavisnog pravosuđa. „Nivo slobode izražavanja je dokaz koliko je ta zemlja demokratska, tako da najviše zabrinjava statistika koja pokazuje da napadi nisu iskorjenjeni.“, smatra Matar dodavši da su ovakve konferencije i projekti potrebni kako bi imali demokratsko društvo.
Ombudsmenka pri Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH Jasminka Džmhur je mišljenja da trenutno imamo sukobljena dva veoma jaka segmenta bh. društva, a to su mediji i pravosuđe. „Mediji imaju odgovornost da prenesu informacije u formi u kojoj je dodiju, a pravosuđe da pruži informacije u izvornom obliku jer su one važne ne samo za medije već i za građane“, naglašava Džumhur.
Ona je također upozorila na veliki broj radnih sporova koje zaprimaju u Instituciji ombudsmena, odnosno na visok stepen kršenja ljudskih prava unutar medijskih kuća i neusaglašenosti internih pravnih akata sa odgovrajućim zakonima, posebno u javnim servisima u BiH. Ona je navela da Institucija ombudsmena prima i veliki broj žalbi koje se odnose na pitanje (ne)efikasnosti sudskih postupaka u vezi sa kršenjem prava novinara i zabrane pristupa javnim informacijama. „Jasno je da nam je potrebna izmjena krivičnog zakona u kome će se novinarima dodijeliti status službenog lica, ali i izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama kao i usklađivanje podzakonskih akata“, smatra Džumhur.
Medijski ekspert i pravnik Mehmed Halilović je mišljenja da je dijalog između pravosuđa i medija neophodan, ali da on neće unaprijediti ugled ni jednih ni drugih, već jedino nezavistan i odgovaran rad. „Nažalost i u jednoj i drugoj profesiji imamo dosta toga što ne doprinosi pozitivnom ugledu u javnosti i tek kada počnemo svoj posao raditi savjesno možemo reći da smo postigli neki napredak.“- naglašava Halilović, dodajući da je BiH uradila značajan posao u oblasti medijskog zakonodavstva, ali da je kao i uvijek problem implementacija i da nedostaju novi zakoni kao šo su Zakon o transprentnosti vlasništva u medijima i Zakon o oglašavanju.
Učesnici konferencije su imali priliku da diskutuju u četiri odvojena panela na kojima se razgovaralo o primjeni Zakona o zaštiti od klevete, govoru mržnje i slobodi izražavanja, krivičnoj zaštiti novinara i medijskih profesionalca, te izvještavanju medija iz pravosudnih institucija.
Novinari, advokati, tužioci, sudije te predstavnici organizacija civilnog društva su na završnoj plenarnoj sesiji zaključili da obje zajednice, i medijska i pravosudna moraju mnogo više poštivati standarde obje profesije, a nužna je i hramonizacija obrazaca komunikacije kao i nastavak zajedničke edukacije i intereprofesionalnog dijaloga. Također, predložili su i: formiranje ombudsmena za medije, jačanje Fonda za odbranu novinara pred sudovima, izmjene krivičnog zakona u entitetima i na nivou države radi uvođenja krivičnog djela „napada na novinare i ugrožavanje sigurnosti“ tokom obavljanja profesionalnih zadataka, te unaprjeđenje primjene prakse Evropskog suda za ljudska prava u procesuiranju djela klevete, kao i snažniju borbu medijske zajednice protiv govora mržnje u javnom prostoru.
U okviru projekta Jufrex u BiH je održano pet radionica i seminara o primjeni standarda Evropske unije i Vijeća Evrope o zaštiti slobode izražavanja i štampano je pet tematski biltena E novinar sa više od 20 autorskih i stručnih analiza i tekstova, a predstavnici Udruge BH novinari su sudjelovali i na četiri regionalna seminara i radionice.
Ova konferencija je održana u okviru zajedničkog projekta Europske Unije i Vijeća Evrope: “Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope (JUFREX)”.
