U prve dvije sedmice kampanje najviše medijskog prostora dobili aktuelni nosioci javnih funkcija

U prve dvije sedmice predizborne kampanje mediji, a posebno javni servisi, nisu građanima ponudili dovoljno informacija koje bi im omogućile informisan izbor. Zabilježeno je znatno veće prisustvo u medijima onih političkih subjekata koji već participiraju u vlasti, kao i gotovo potpuna nevidljivost novih stranaka i pokreta na bh. političkoj sceni. Ovo su neki od rezultata preliminarne analize Monitoringa medija u vrijeme predizborne kampanje 2018. koja je danas predstavljena u Sarajevu.

Monitoring je organizovan sa ciljem utvrđivanja da li i koliko mediji doprinose da građani naprave informisan izbor, te da li mediji izvještavaju u interesu političkih subjekata ili u interesu građana. Lejla Turčilo, profesorica na Fakutletu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, autorica metodologije i prelimanarnog izvještaja, predstavila je ključna zapažanja monitoringa media u periodu od 7 do 21. septembra.

„Od analiziranih 10.602 sadržaja u medijima, koji su objavljeni u ovom periodu, izbornih sadržaja bilo je 2261, odnosno 18%. Najveći udio izbornih u ukupnim informativnim sadržajima imaju privatne TV stanice – 28,05%, a najmanji javne radio stanice – 11,59%“, rekla je Turčilo i dodala kako su privatni mediji (TV stanice, štampa i portali) više izvještavali o izbornoj kampanji od javnih medija.

Zabrinjavajući pokazatelj je da veliki dio prostora u medijima zauzimaju političari koji su nosioci javnih funkcija, te se može reći kako su oni privilegovani u kontekstu dobijanja medijskog prostora u predizbornoj kampanji.

„Od 2261 izbornog sadržaja, zabilježeno je da veliki dio medijskog prostora zauzimaju partije koje se nalaze na vlasti u entitetima – čak 35,1 %. Na prvom mjestu po broju projavljivanja nalazi se SDA, a odmah za njom SNSD, dok je na trećem mjestu HDZ“, istakla je autorica istraživanja te dodala da su nezavisni kandidati i nove političke opcije gotovo neprimijetne u medijskom izvještavanju.

Od pojedinačnih kandidata, Milorad Dodik imao je nesrazmjerno veći broj pojavljivanja u medijima od druga dva sljedeća kandidata na listi uzorka, te ima veći broj pojavljivanja od svih njegovih stranačkih kolega iz SNSD -a.

U elektronskim medijima zabilježeno je alarmantnih 205 slučajeva pristrasnosti i navijačkog novinarsta. U pregledu izvještavanja javnih servisa o političkim subjektima, primjetno je da javni servis Republike Srpske (RTRS) pokazuje neprofesionalnost – u 45 slučajeva ovaj medij je zauzeo pristrasan ugao prema političkom subjektu.

Neprikladan govor zabilježen je u 11 posto slučajeva u odnosu na ukupan broj izbornih sadržaja, što je manji procenat u odnosu na monitoring iz 2014. godine, kada ih je bilo skoro 15%, a nosioci neprikladnog govora su uglavnom nemedijski akteri.

Kada je u pitanju odnos medija prema kandidatkinjama, nalazi upućuju na njihovu podzastupljenost u medijskim sadržajima. „Iako je pristup kandidatkinjama uglavnom neutralan, broj pojavljivanja žena mora se povećati“, rekla je Turčilo.

Na press konferenciji su predstvaljena ključna zapažanja i preporuke za medije kako bi se do kraja predizborne kampanje unaprijedili kvalitet i raznovrsnost medijskih programa posvećenih izborima. Rečeno je kako je nedopustivo da mediji, a posebno javni servisi, zanemaruju svoju funkciju edukacije i orijentacije, kao i da je potrebno više pažnje posvetiti informisanju o izborima. Pored toga, istaknuto je i da većina medija treba usvojiti fer i izbalansiran pristup u predstvljanju poliitčkih subjekata, jer je vidljivo da ne poštuju pravo na odgovor niti daju priliku političkim subjektima da odgovore na optužbe, etiketiranje, neprimjerene kvalifikacije…

Naglašeno je kako javni servisi, posebno RTRS, moraju više pažnje posvetiti različitim političkim akterima, a ne samo partijama i kanadidatima na vlasti. Također, Regulatorna agencija za komunikacije pozvana je da snažnije preuzme odgovornost praćenja medija i regulacije tokom izbornog perioda.

Monitoring medija provodi se na uzorku od 30 medija (5 dnevnih novina, 10 informativnih portala i 15 elektronskih medija), sa namjerom kreiranja preporuka za unapređenje zakonodavstva koje se odnosi na medije i njihove obaveze u vrijeme predizborne kampanje, a u okviru BASE projekta koji finansiraju Evropska unija i USAID, a provodi konzorcij BH novinari – Boram i Koalicija Pod lupom.

PRELIMINARNI IZVJEŠTAJ – MONITORING MEDIJA U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 2018 (PPT)

Prvi preliminarni izvjestaj o monitoringu medija u vrijeme kampanje 2018 (DOC)

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest