Povodom Međunarodnog dana slobode medija 3. maja Udruženje/udruga BH novinari su u Banjaluci 2. maja 2013. godine u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert predstavlili Istraživanje javnog mnijenja o medijskim slobodama u BiH i održali debatu o primjeni Zakona o zaštiti od klevete u BiH.
Istraživanje javnog mnijenja koje je provedeno na uzorku od 503 ispitanika pokazalo je da građani BiH najviše vjeruju medijima, pa tek onda vjerskim zajednicama i nevladinom sektoru. Političarima i političkim strankama građani najmanje vjeruju.
Uprkos tome većina ispitanika smatra da mediji u BiH nisu neovisni i da na njih najveći uticaj imaju političari i političke stranke, te kako dolazi do rasta uticaja poslovnih ljudi i vlasnika medija na objektivan rad novinara. Osim toga ispitanici smatraju kako se smanjuje utjecaj OHR-a i međunarodne zajednice na medije.
Političare i političke stranke ispitanici smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda. Međutim to se događa u puno većoj mjeri u Federaciji nego u RS-u. Građani BiH smatraju kako poslovni ljudi krše prava novinara u RS-u puno više nego u Federaciji.
Nakon predstavljanja izvještaja Udruženja/udruga BH novinari su u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert organizovali debatu o primjeni Zakona o zaštiti od klevete, gdje su izneseni osnovni problemi s kojima se suočavaju novinari kada se primjenjuje Zakon o zaštiti od klevete.
Nakon 2003. godine kada je donesen Zakon o zaštiti od klevete uveliko je olakšan rad novinara. Međutim, u posljednje tri godine novinari su tuženi 700 puta, a najveći broj tužbi za klevetu podnijeli su političari. U sudskim procesima za klevetu za razliku od Evropske prakse u Bosni i Hercegovini novinari su ti koji moraju dokazati da klevete nije bilo.
To je samo jedan od problema u implementaciji ovog zakona.
„Spregom politike i pravosuđa utiče se na sudove da donose odluke u korist političara. Pravosuđe mora biti lišeno političkog uticaja kako bi novinari zaista bili zaštićeni“, kazala je dopisnica Bete Ljiljana Kovačević.
Pravnici smatraju da je najveći problem što proces od tuženja do dolaska na sud jako dugo traje, pa zbog toga veliki broj ovih predmeta zastari. Stoga je predloženo da se na predmete koji se tiču klevete stavi oznaka Hitno.
Istraživanje:
Mediji u BiH 2013
medijske slobode, profesionalizam i izazovi