Razvijanje kapaciteta lokalnih organizacija, veći angažman međunarodne zajednice i stvaranje zajedničke regionalne platforme novinarskih udruženja u regiji, neophodni su koraci kako bi se zaustavili sve izraženiji pritisci i ugrožavanje sigurnosti novinara u regiji. Ovo su neki od zaključaka regionalne konferencije “Sigurnost i zaštita novinara u zemljama Zapadnog Balkana”, održane danas u Sarajevu, u organizaciji Civil Rights Defenders i Udruženja/udruge BH novinari.
Predstavnici novinarskih udruženja i sindikata iz BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Makedonije ukazali su na ključne probleme bezbjednosti medijskih radnika i predstavili najekstremnije slučajeve fizičkog i drugih oblika nasilja nad novinarima. Poručili su da konstantni pritisci i napadi na novinare pokazuju nesposobnost i odsustvo volje vlasti da obezbjede uslove za slobodu medija koja je nužna za provođenje reformi u demokratskom društvu.
Prema podacima novinarskih udruženja u zadnjih deset godina desilo se na stotine raznih vrsta napada, prijetnji i pritisaka, na novinare u cijeloj regiji.
Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić, kazala je kako je ovo udruženje od 2004. godine do danas zabilježilo 400 različitih oblika kršenja prava na slobodu izražavanja, a od 2006. godine do septembra 2014. godine registrirano je 40 fizičkih napada na novinare i 17 prijetnji smrću. “Istražujemo dokle se došlo i jesu li adekvatno reagirale institucije i agencije nadležne za istrage krivičnih djela. Nažalost, prema dosadašnjim podacima samo tri slučaja su pravosnažno okončana kroz pravosudni sustav BiH, što govori o tome kako ne postoji volja da se napadi na novinare procesuiraju u skladu sa zakonima u BiH i međunarodnim konvencijama”, rekla je ona.
“Od 2008. do 2014. godine u Srbiji je zabilježeno 348 napada na novinare i druge medijske profesionalce”, naveo je predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašin Obradović. On je naglasio da najveći broj slučajeva fizičkog i verbalnog nasilja ostaje nerazriješen i neprocesuiran. Branislava Opranović iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine, kazala je da moćnici žele da stave pod kontrolu sve medije.
“Mislim da će to biti kraj medijskim slobodama. Velika cenzura vlada u Srbiji i u Vojvodini, ne samo u pisanim i elektronskim, već i u novim medijima”, rekla je ona. Predsjednica Sindikata novinara Crne Gore Marijana Ćamović, istakla je da je Crna Gora evropski šampion kada se uporedi njena veličina i broj napada na novinare. Predsjednik Hrvatskog društva novinara Zdenko Duka kazao je da se u Hrvatskoj posljednjih godina broj fizičkih napada na novinare smanjio.
„Međutim, situacija je daleko od idealne. Krivično djelo klevete nije ukinuto, a u međuvremenu u zakon je dodano i javno sramoćenje na osnovu kojeg je i tužena jedna novinarka“, kazao je Duka. Izvršni direktor CRD-a Goran Miletić smatra da se u mnogim izvještajima o slobodi medija na Balkanu navodi da novinari nisu dovoljno zaštićeni, jer su izloženi napadima i ucjenama.
„Međunarodna zajednica u jednom momentu se prestala baviti medijima u ovom regionu da bi sad govorili o bazičnoj zaštiti novinara. Međunarodna zajednica se vraća sa interesom za stanje u medijima ali smo izgubili deset godina jer se niko nije bavio pitanjem medijskih sloboda i prava novinara. Od neke većine građana ne možemo očekivati solidarnost i još manje od države. Imamo jedni druge i međunarodnu zajednicu“, kazao je Miletić. Pravni savjetnik za medijska pitanja organizacije Internews i bivši ombudsman za medije FBiH Mehmed Halilović, rekao je da je u BiH potreban veći angažman ombudsmana za ljudska prava na rješavanju medijskih problema.
„Bilo bi najbolje kada bi se osnovao ured nezavisnog ombudsmana za medije. Međutim, i u kapacitetima postojećeg Ureda ombudsmana za ljudska prava BiH može se konkretnije pomoći novinarima, samo je potrebna volja za tu akciju“, kazao je Halilović.
Konferencija “Sigurnost i zaštita novinara u zemljama Zapadnog Balkana” održana je na međunarodni Dan ljudskih prava i povodom dvadeset godina postojanja Udruženja/Udruge BH novinari i NUNS-a.