Sarajevo, 20.12.2019. – Analiza o autorskim pravima novinara i program „Zaštita autorskih prava novinara/ki i drugih medijskih djelatnika u Bosni i Hercegovini” predstavljeni su danas u EU Info Centru u Sarajevu, u organizaciji Udruženja BH novinari.

S obzirom na to da u BiH ne postoji sveobuhvatan pregled zakonskih normi, međunarodnih deklaracija, kodeksa o autorskim prava novinara/ki, kao i slučajevima kršenja ovog prava, BH novinari su u saradnji sa partnerima Hayat TV, Dnevni list i Srpskacafe, te uz podršku Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP projekat) u junu 2019. pokrenuli set aktivnosti sa ciljem efikasnije zaštite autorskih prava novinara/ki i medija kroz unapređenje zakonskog okruženja i profesionalnih kapaciteta medijske zajednice u Bosni i Hercegovini i u skladu sa EU Direktivom o autorskim pravima iz marta 2019. godine.

Novinari i mediji sve više se suočavaju sa kršenjem njihovih autorskih prava, ali mnogi još uvijek ne prepoznaju koliko je to veliki problem, kazala je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari.

“Pojavom online medija i brzim razvojem medija u digitalno doba sve češće se suočavamo sa krađom autorskih djela medija i novinara. Danas je postalo veoma teško pratiti gdje je koji sadržaj objavljen i posebno je pitanje kako riješiti problem naplate objavljivanja tih sadržaja, odnosno zaštite autorskog djela. Direktiva o autorskim pravima nalaže članicama EU, ali i drugim državama da preispitaju i usaglase svoja zakonodavstva u toj oblasti. BH novinari će sa svojim partnerima u narednom periodu napraviti prijedloge za unapređenje zakona iz oblasti autorskih prava, a planiramo i četiri radionice sa novinarima, urednicima i vlasnicima medija o ovoj temi”, naglasila je Rudić.

Analizirajući zakonski okvir za zaštitu autorskih i srodnih prava u BiH, doc.dr. Haris Hasić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku, rekao je kako se radi o izuzetno složenoj materiji te da BiH generalno ima veoma dobru legislativu u ovoj oblasti.

“Prvo što moramo znati jeste da autorska prava postoje po automatizmu, ne morate ih nigdje prijaviti, niti registrovati. Novinar je itekako subjekt autorskog prava jer svakodnevno stvara autorska djela, a s druge strane, stalno koristi djela drugih osoba i ako nije veoma pažljiv, može biti sankcionisan zbog toga. Poznavanje autorskog prava stoga treba biti osnovni dio novinarske i medijske pismenosti”, naveo je Hasić.

On je dodao da korištenje činjenica ne spada u autorska djela, kao ni ideje, politički govori i govori održani tokom sudske rasprave, kratke dnevne vijesti, itd. Problem nastaje jer novinari ne poznaju dovoljno mogućnosti i ograničenja kada je riječ o autorskim pravima.

“Za povredu autorskog prava zaprijećena je kazna zatvora do tri godine, a poslodavci mogu biti sankcionisani kaznama i do 200.000 KM. Međutim, najveći problem koji novinari imaju u BiH nije u samom zakonu, nego u primjeni tog zakona – sudovi su nam tromi i većina onih koji ne poštuju autorska prava nikada ne budu sankcionisani”, zaključio je doc. dr. Haris Hasić.

Advokat Kemal Švrakić rekao je da je kršenje autorskih prava obostrano – novinari ne poštuju prava drugih, ali istovremeno se i njihova autorska prava također krše.

“Ponekad imate situacije da je onaj koji krši tuđe autorsko pravo više zaštićen od samog nosioca tog prava. Naša zakonska rješenja u ovoj oblasti su moderna, ali kada je u pitanju regulativa za oblast medija, tu nedostaje jako puno zakona, prvenstveno kada govorimo o radu desetina internet portala za koje ne znate ni ko im je vlasnik, ni ko na tim portalima prenosi i objavljuje tuđe sadržaje. Edukacija novinara  i vlasnika medija u tom smislu je jako bitan segment. Možemo imati najbolje zakone na svijetu, ali ako ih ne znamo primijeniti, onda nismo ništa uradili”, smatra Švrakić.

Ljiljana Zurovac, programska direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH, kaže da ovo tijelo, između ostalog, radi na podizanju svijesti o autorskim pravima kao jednom od bitnih segmenata Etičkog kodeksa.

“Novinar može koristiti dijelove tuđeg djela ali u vrlo ograničenom obimu, i to sa naznakom izvora i uz pristanak autora. Ako se radi cijela kopija djela, mora se imati pismeni pristanak autora. To se masovno krši, a posebno s pojavom online medija. Kada Vijeće upozori na ovakve pojave, vrlo često dobijamo odgovore od onih koji su ukrali tuđi sadržaj kako nigdje ne piše da se to mora, ili da će ih neko zbog toga kazniti. Vlasnik jednog portala doslovno nam je napisao: ‘Krao sam i krašću, i šta mi možete’”, ispričala je Zurovac.

Amela Odobašić, direktorica Sektora za emitiranje RAK-a, ističe da je došlo “pet do 12” da se adresira ova tema.

“Bh. društvo je u digitalnoj transformaciji i još je analogno, a kad potpuno uđemo u digitalnu sferu, nećemo se više moći izboriti sa porblemom zaštite autorskih prava. Nadležnost RAK-a podrazumijeva da će Agencija poduzimati ”razumne mjere” u oblasti zaštite autorskih prava, što se može tumačiti na razne načine. RAK je do sada izrekao na desetine mjera protiv korisnika dozvola zbog korištenja tuđih djela, ali u posljednjih nekoliko godina nismo imali ovakvih prigovora. To nam govori ili da problema nema, što je malo vjerovatno, ili da se interes za ovu tematiku jednostavno izgubio”, rekla je Odobašić.

Kako je najavljeno, partneri će u narednom periodu raditi na edukaciji medijskih djelatnika o mehanizmima zaštite autorskih prava, ali i na zagovaranju poštivanja autorskih prava novinara od svih aktera uključenih u komunikacijski prostor. Također, bit će formiran i Međusektorski tim za zaštitu autorskih prava novinara i medija koji će se na sveobuhvatan način baviti problematikom zaštite autorskih prava medijskih uposlenika. Na kraju programa bit će kreiran i „Praktikum za zaštitu autorskih prava novinara i medija u BiH“ sa ciljem informisanja i educiranja medijskih djelatnika o pravnim mogućnostima i institucionalnim kapacitetima koji im stoje na raspolaganju, ukoliko dođe do kršenja autorskih prava.