Brčko, 13.12.2019.- Djeca predstavljaju jednu od najosjetljivijih grupa u društvu i zbog toga je potrebno da se o njima izvještava na senzabiliziran način i u potpunosti u interesu djeteta. Novinari koji žele da se bave izvještavanjem o djeci i mladima moraju proći dodatne edukacije, kako bi znali na profesionalan i odgovoran način kreirati medijske sadržaje, zaključeno je tokom javne diskusije „Mapiranje ljudskih prava u medijima sa fokusom na prava djece“, koja je danas održana u Brčkom.

Tokom disuskusije razgovarano je o novinarskim standardima i etičkom kodeksu kada je u pitanju izvještavanje o djeci i mladima, ali o ulozi medija, institucija i organizacija civilnog društva u promociji i zaštiti dječijih prava.

Admir Kadrić, predsjednik Kluba novinara Bosanska Posavina kaže da je jedna od obaveze medija da djeci i mladima omogući pravo na informacije i pravo na slobodu izražavanja mišljenja o stvarima koje ih se tiču, pri tome vodeći računa da ne prekrše pravo na privatnost djece. “Mi kao novinari bi trebali da pišemo pozitivne i afirmativne priče o mladim ljudima, posebno o djeci iz marginaliziranih grupa, poštujući pri tome etički kodeks i profesionalne standarde, kako ne bi došli u situaciju da budemo kršitelji dječijih prava”, smatra Kadrić.

Mediji usljed velikog broja dnevnih zadataka, te brzine kojom moraju dostaviti infromaciju, često objavljuju površne, zavaravajuće informacije, te ne daju djeci mogućnost izražavanja o temama koje ih se tiču. Jedan od razloga je što ni sami novinari dovoljno ne poznaju zakonsku regulativu, niti znaju iz kojih konvencija proističu dječija prava.

Lidija Ljubojević, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Brčko Distrikta smatra da se mediji danas manje bave životnim pričama, jer to nisu teme koje donose političke poene, te da bi izvršna vlast zajedno sa medijima trebala više da se fokusira na prava djece u zajednici, kako bi se ta oblast i institucionalno i zakonski uredila. “Mediji trebaju posvetiti mnogo više pažnje temama koje se tiču djece i njihovih prava. Na taj način medijski profesionalci mogu doprinijeti rješavanju određenih problema sa kojima se suočava ova najosjetljivija društvena grupa”, smatra Ljubojević naglašavajući da se prava djeca sa invaliditetom posebno krše u BiH, a mediji skoro uopšte ne kreiraju sadržaje koji bi se bavili ovom problematikom.

Edisa Bajraktarević, šefica službe za dječiju zaštitu Vlade Brčko Distrikta je mišljenja da je potrebno stvoriti zakonske i druge preduvjete za ujednačavanje obima i kvaliteta prava za svu djecu na cijeloj teritoriji BiH. “Budžeti za djecu na svim niovima vlasti trebaju odgovarati stvarnim potrebama djece, moraju biti transparentni, uz osigurane mehanizme za praćenje adekvatnosti i pravednosti u potrošnji. Osim toga, država treba da preuzme aktivniju ulogu u pružanju osnovnih usluga za djecu koje trenutno pružaju lokalne organizacije”, smatra Bajraktarević, dodajući da je potrebno medijski podsticati i afirmisati aktivno učešće djece, ali i promovisati prava djece na prilagođen način.

Damir Radenković, predsjednik omladinskog centra Vermont iz Brčkog kaže da su djeca izložena diskriminaciji na svim nivoima i u svim oblicima, posebno djeca iz marginaliziranih grupa. „Mislim da neće biti bolje dok mi kao društvo iskreno ne kažemo da marginaliziranim grupama treba pomoći, a jedini način je da ih ubacimo u sistem odlučivanja“, ističe Radenković.

Sudionici javne diskusije su zaključili da je potrebno raditi na edukaciji medijskih uposelnika o profesionalnim standardima kada je u pitanju izvještavanje o djeci i mladima, kao i na senzibiliziranju javnih zvaničnika kako bi kreirali budžete u skladu sa potrebama i interesima djece.

Javna diskusija je dio projekta “Mediji za ljudska prava“ koji implementita Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju Pro Educa, a uz finansijsku podršku Evropske unije.