Radionica o temi “Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu – procesuiranju slučajeva jezika mržnje” održana je danas u Bihaću u organizaciji Udruženja BH novinari.Cilj radionice je unapređenje znanja i vještina medijskih radnika i organa iz istražno – pravosudnog sistema za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje kroz implementaciju postojećeg pravnog i profesionalnog okvira, kao i implementaciju standarda Europske unije u bh. pravnoj praksi. O praksi Europskog suda u Strasbourgu u procesuiranju govora mržnje govorila je ekspertica Vijeća Europe iz Strasbourga Onur Andreotti. Ona je istakla da svaki pojedinac u BiH koji smatra da su njegova prava ugrožena ima pravo da se obrati evropskom sudu za ljudska prava nakon što iscrpi sve pravne lijekove u svojoj državi.

„Zakoni koji tretiraju govor mržnje trebali bi biti precizni. Govor mržnje nije sloboda govora. Linija je tanka. Slučajeve govora mržnje gledamo u kontekstu, uvijek se postavlja pitanje ko izazva mržnju i koja je namjera“, kazala je Onur.

Amir Midžić, šef Odsjeka za opći kriminal pri Kantonalnom tužilaštvu, kazao je da u zakonskoj regulativi BiH postoji dovoljno zakonskih mehanizama kojima bi se ovi slučajevi mogli procesuirati ali mi imamo situaciju da nemamo dovoljno prijavljenih slučajeva. Enesa Hrustanović, novinarka federalne televizije, kazala je da govora mržnje najviše ima u predizbornim kampanjama.

„Nekad je teško prepoznati govor mržnje ali mediji bi trebali praviti otklon od zapaljivih riječi političara“, kazala je ona.