Ime i prezime lica ili naziv organizacije koja daje komentare

Udruženje/udruga BH Novinari,

Ul. Kralja Tvrtka 5/5, 71 000 Sarajevo

Opća zapažanja vezano za prednacrt propisa

1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacija u svojoj osnovi na potpuno drugačiji način razumije i definira „informaciju“ koja je u postojećem Zakonu odredjena kao opće/ javno dobro dostupno svim gradjanima uz navedene izuzetke. U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona primijenjen je obrnut sistem – informacije nisu dostupne osim u slučajevima kada se radi o izuzecima ( detaljno opisanim u članu 4. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama). Ovakav pristup: a) u cjelosti dovodi u pitanje pravo na dobijanje informacija koje čini sastavni dio prava na slobodu izražavanja, proklamovanog Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH; b) ne tretira informaciju kao „javno dobro“ dostupno svima gardjanima već vlasništvo javnih organa i pojedinaca u javnim organima kojima su date neograničene mogućnosti sprečavanja pristupa informacijama i/ili manipuliranja njima

2. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona na neprihvatljiv način utvrđuje principe pristupa informacijama u odnosu na dosadašnji Zakon, neadekvatno definiše pojmove u Zakonu, i nepotrebno isključuje cijeli jedan odjeljak koji se odnosi na lične informacije sa namjerom zaštite prava na privatnost i drugih privatnih interesa.

3. Kao cilj donošenja Prijedloga Zakona o imjenama i dopunama Zakon o slobodi pristupa informacijama navedena je zaštita ličnih podataka i prava na privatnost. Zaštita ličnih podataka se, prema dokumentima Vijeća Evrope i Evropske unije odnosi na zaštitu obrade tih podataka i u tim dokumentima ne postoji ništa što sugeriše potrebu automatskog onemogućavanja slobodnog pristupa tim informacijama. Naprotiv, uvođenje takvih ograničenja je neprihvatljivo i nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a time i Ustavom BiH. Isto tako, u godišnjim izvještajima Institucije ombudsmena za ljudska prava u BiH nema navedeneog niti jednog slučaja prijave kršenja prava na zaštitu ličnih podataka niti prava na privatnost. Na javnoj debati od 24.maja, predstvanica Institucije ombudsmena je takodjer potvrdila kako nisu imali niti jednu prijavu kršenja prava na privatnost i nezakonito otkrivanje ili zloupotrebu ličnih podataka.

5. Umjesto da se traži mogućnost da se sačuvaju osnovne vrijednosti Zakona o slobodi pristupa informacijama i u tom cilju drugi zakoni usklade sa njim kako je navedeno u članu 26., stav 4 . sadašnjeg Zakona ( gdje se kaže: “Zakonski akti koji se usvoje nakon ovoga zakona, a čija svrha nije izmjena ovoga zakona, neće ograničiti prava i obaveze koje su utvrđene ovim zakonom…“) u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona se čini obratno: principi iz drugih zakona unose se u Zakon o slobodi pristupa informacijama iako je on u svojoj osnovi odredjen kao lex specialis zakon. Usaglašavanje zakona koji su doneseni poslije Zakon o slobodi pristupa informacijama ( a 14 je takvih zakona u BiH) sa njim samim nije nikada obavljeno, niti je izvršena harmonizacija Zakona o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou, u etitetima i Distriktu Brčko.

6. Iako nije donesen samo zbog medija, već zbog svih gradjana BiH, postojeći Zakon o slobodi pristupa informacijama predstvlja temelj kompletnog zakonskog okvira za rad medija i novinara u BiH. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, posebno kroz drugačije definiranje samog pristupa informacijama i sužavanja informacija koje su bez ikakvih ograničenja dostupne novinarima i medijima, ruši se sam temelj medijskog zakonskog okvra u BiH i dovodi u pitanje njegovo učinkovito funkcioniranje u smislu zaštite prava na slobodu izražavanja, istraživanja i prikupljanja informacija kao i distribucije informacija putem medija.  

7. Predstavnici civilnog društva, akademska zajednica, stručna javnost i novinari nisu bili pozvani niti uključeni u radnu grupu koja je izradila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Njihovo isključivanje iz procesa pripreme izmjena i dopuna Zakona, predstavlja primjer loše prakse i rigidnog odnosa izvršne vlasti prema društvenim grupama i pojedincima koji mogu imati i imaju direktne štete ili koristi od sadržaja ovog Zakona i njegove primjene u praksi. Iznimno su zainteresirani da budu aktivnim sudionicima cijelog procesa pripreme, izrade prijedloga izmjena i njihovog usvajanja u nadležnim tijelima i organima izvršne i zakonodavne vlasti na državnom nivou. Zbog toga zahtjevamo od Ministarstva pravde BiH da u nastavku procesa konsultacija u vezi sa Prijedogom Zakona izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama uključi relevantne predstavnike civilnog društva, akedemske i stručne javnosti, kao i predstavnike medija i medijskih organizacija.  

Pojedinačni komentari na članove prednacrta propisa

Član 4:

Komentar

Iz predložene formulacije člana 4. Prijedloga Zakona, kojim se mjenja član 8. važećeg Zakona, vidljivo je da se uvodi novi princip – neobjavljivanja informacija u slučaju zahtjeva za pristup, a koji se odnosi na zaštitu privatnosti (citat, 1. stav: „Nadležni javni organ postupajući u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom koji se odnose na zaštitu ličnih podataka će ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije ukoliko bi se njenim objavljivanjem ugrozilo pravo na privatnost i drugi legitimni privatni interesi“). 

Obrazloženje

Postojeći Zakon je utemeljen na suprotnom principu – objavljivanje informacija je pravilo a neobjavljivanje izuzetak. Uvođenjem novog principa neobjavljivanja informacija, ali i automatizma u postupanju javnih vlasti, koje u suprotnosti sa osnovnim ciljem i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama u svijetu, pa i kod nas, nesumnjivo se otvara put javnim organima za zloupotrebu Zakona i uvođenje ograničenja u svim slučajevima osim u onim koji su predviđeni kao izuzetak. 

Prijedlog izmjene teksta pomenutog člana:

Član 8. važećeg Zakona ne treba mijenjati.

Član 5 :

Komentar

Ovom odredbom Prijedloga, ograničava se i krucijalni mehanizam Zakona – test javnog interesa. Naime, definicijom ograničenja kakva je predviđena u članu 4. stav 1. Prijedloga, te članom 5. Prijedloga, praktično se u cijelosti isključuje član 9. važećeg Zakona o slobodi pristupa informacijama („Ispitivanje javnog interesa“),koji utemeljuje princip rješavanja svakog zahtjeva od slučaja do slučaja, što je takođe u suprotnosti sa ciljevima i duhom zakona o slobodi pristupa informacijama.

Obrazloženje

Ovakav pristup je u suprotnosti sa osnovnim ciljem i duhom važećeg zakona o slobodi pristupa informacijama u svijetu, pa i kod nas, koji su utemeljeni na suprotnom principu – objavljivanje informacija je pravilo a neobjavljivanje izuzetak. To će, nema sumnje, otvoriti put javnim organima vlasti za zloupotrebu Zakona o slobodi pristupa informacijama i uvođenje ograničenja u svim slučajevima osim u onim koji su predviđeni kao izuzetak.  

Prijedlog izmjene teksta pomenutog člana:

Član 9. važećeg Zakona ne treba mijenjati.