Sarajevo, 10.02.2018.-Veliki broj tužbi za klevetu u Bosni i Hercegovini pokazatelj je odsustva tolerancije i spremnosti za javni dijalog i kritiku u bh. društvu. Tužbe često služe kao sredstvo za obračun sa novinarima, što ima izuzetno obeshrabrujući efekat na rad novinara posebno u manjim sredinama, rečeno je između ostalog na dvodnevnom inter-profesionalnom seminaru za pravosuđe i medijske aktere o zaštiti od klevete u BiH.
Cilj seminara je da se unaprijedi zastupanje novinara/ki, urednika/ca i izdavača i odbrana pred sudovima od optužbi za klevetu. Takođe, radionica je posvećena unapređenju sudske prakse i procesuiranju slučajeva klevete na način koji će će promovisati Član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i primjenu standarda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u zaštiti slobode izražavanja.
“Ne postoji pouzdan podatak o ukupnom broju kao ni o ishodima sudskih procesa u predmetima klevete”, istakao je pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović te dodao kako su u dosadašnjoj primjeni važećih zakona o zaštiti od klevete u sudskim postupcima najviše sporne privremene zabrane objavljivanja, medicinska vještačenja ili slobodna procjena nematerijalne štete, te određivanje visine obeštećenja.
“U sudskim postupcima nije uvijek jasna razlika između činjenica i vrijednosnog suda, a sudovi često ne uzimaju u obzir sve okolnosti slučaja”, ustvrdio je Halilović.
Vesna Alaburić, advokatica i međunarodna ekspertica za pitanje klevete govorila je o standardima Vijeća Evrope u kontekstu primjene Zakona o zaštiti od klevete, i to kroz analizu ključnih presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu.
“Evropski sud za ljudska prava kroz svoje presude promoviše odgovorno novinarstvo”, rekla je Alaburić i dodala kako je presuda u korist novinara izvjesnija ukoliko autor medijskog sadržaja iscrpi sve načine utvrđivanja istine. “Ako novinar radi intervju koji se emituje uživo, onda nema vremena provjeravati izjavu sagovornika. Međutim, ako će se intervju naknadno objaviti i ako se radi o izjavi koja šteti nečijem ugledu onda novinar treba imati i stajalište druge strane zbog provjere informacije”.
Na radionici je bilo govora o utvrđivanju odgovornosti za klevetu iz pozicije sudstva i primjeni Člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima kroz procesuiranje slučajeva klevete.
“U sudskim postupcima klevete često je iz predmetnih medijskih sadržaja jasno da nema dobre namjere”, naglasila je sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Sanela Gorušanović Butigan te dodala kako su ipak osnov za donošenje presude dokazi koje stranke iznesu na sudu.
Elvir Padalović sa portala Buka govorio je o primjerima sudskih procesa zbog klevete. “Za novinare i medije sudski procesi zbog klevete su jako iscrpljujući, finansijski zahtjevni a novinari moraju ulaziti u pravne bitke i pri tome biti istrajni”, ocijenio je Padalović.
Dvodnevnu radionicu o primjeni evropskih standarda u procesuiranju slučajeva klevete u Bosni i Hercegovini organizovali su Vijeće Evrope i Udruženje/udruga BH novinari u okviru JUFREX – zajedničkog projekta EU i Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize o Slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope. Seminar je okupio advokate, sudije, medijske eksperte, novinare te međunarodne eksperte za pitanja klevete.
