Ministarstvo pravosuđa i uprave Kantona Središnja Bosna oštro je reagiralo na Odluku o javnom redu i miru Općine Bugojno, kojom se predviđa kažnjavanje građana zbog sadržaja objavljenih na društvenim mrežama, putem SMS poruka, elektronske pošte i javnih portala, piše Jajce Online.

Prema pisanju ovog portala, u mišljenju od 26. juna 2026. godine Ministarstvo je jasno navelo da Općina Bugojno nije imala zakonsko ovlaštenje za donošenje takvih odredbi, jer je njima prekoračila granice svojih nadležnosti.

Odluka je usvojena 15. maja 2026. godine, a predviđala je novčane kazne u iznosu od 200 do 500 KM za osobe koje putem SMS poruka, elektronske pošte, društvenih mreža ili javnih portala „uznemiravaju građane ili službena lica prijetnjama, vrijeđanjem, omalovažavanjem, nepristojnim i drskim ponašanjem ili drugim vidom uznemiravanja“.

Predsjedavajući Općinskog vijeća Bugojno Igor Vrljić ranije je za medije izjavio da je inicijativa za donošenje ove odluke potekla od SDA. Kao razlog za njeno usvajanje naveo je, kako je rekao, „zatrovan javni prostor“ te sve učestalije vrijeđanje među građanima, koje je, prema njegovim riječima, posljedica političkih nesuglasica.

Odluka se, između ostalog, odnosi i na komentare na društvenim mrežama i javnim portalima kojima se narušava javni red i mir osobe kojoj su upućeni, a čiji se identitet može utvrditi.

Ministarstvo: Općina nema pravo proširivati pojam javnog mjesta

Ministarstvo pravosuđa i uprave KSB u dokumentu broj 03-3-2-5662/2026 nedvosmisleno je navelo da lokalne vlasti ne mogu samostalno proširivati pojam javnog mjesta niti uvoditi prekršajnu odgovornost za sadržaje objavljene na internetu.

„Općinska odluka, kao podzakonski akt, može razrađivati i provoditi zakonske odredbe samo u granicama zakonskog ovlaštenja. Općina ne može uređivati oblast za koju ne postoji izričito zakonsko ovlaštenje niti proširivati zakonski okvir prekršajne odgovornosti.“

Ovo mišljenje je potpisala ministrica Božana Petrović.

Posebno je naglašeno da se oblast prekršajne odgovornosti, javnog reda i mira te slobode izražavanja uređuje zakonima viših nivoa vlasti. Prema stavu Ministarstva, Općina Bugojno je svojim odredbama ušla u oblast za koju nema odgovarajuće zakonsko ovlaštenje.

Bugojno slijedilo primjer Kaknja

Bugojanska odluka uslijedila je nakon slične prakse u Kaknju, gdje je ranije usvojena odluka kojom su društvene mreže tretirane kao „javno mjesto“, čime je policiji omogućeno izdavanje prekršajnih naloga.

I u Kaknju i u Bugojnu odluke su izazvale brojne reakcije javnosti, nevladinog sektora, medija i pravne struke.

Kritičari upozoravaju da se kroz ovakve odluke otvara prostor za selektivno kažnjavanje građana, posebno onih koji javno kritiziraju rad političara, institucija i nosilaca javnih funkcija.

Sloboda govora ili kontrola komentara?

Pitanje granice između zaštite javnog reda i mira i slobode izražavanja posebno je važno kada je riječ o društvenim mrežama i javnim portalima.

Na javnoj debati „Ko je odgovoran? – Između javnog reda i slobode izražavanja“, održanoj 25. juna u Kaknju u organizaciji Transparency Internationala u BiH, BIRN-a BiH i Udruženja građana „Zašto ne“, stručnjaci i aktivisti upozorili su na moguće posljedice ovakvih odluka.

Azra Berbić iz Koalicije za slobodu izražavanja upozorila je da se postojeći zakonski mehanizmi ne bi trebali zaobilaziti donošenjem lokalnih odluka.

„Unutar ove odluke su uključena djela koja su već riješena drugim zakonima. Ovim se unosi pravna nesigurnost, preskaču koraci i gdje bi određena djela trebala biti ozbiljnije kažnjena kroz krivični postupak, sada se tretiraju kao prekršaj.“

Građanski aktivista Elvedin Alajbegović ukazao je i na pitanje ko bi u praksi procjenjivao šta predstavlja govor mržnje ili nedopušteno ponašanje.

„Ko sada uopšte ocjenjuje govor mržnje – policija, sud, političar? Ljudi prihvate odgovornost, plate kazne i izgube mogućnost da učestvuju u javnim raspravama jer nemaju novca da vode sudske postupke. Ovo je ishitrena i loše donesena odluka.“

Pravna struka upozorava na opasnost od zloupotrebe

Iako je problem uvredljivog sadržaja, prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama stvaran, njegovo reguliranje mora biti usklađeno sa zakonima i standardima zaštite slobode izražavanja.

Pravnici i medijski eksperti upozoravaju da se ovakva pitanja ne bi trebala uređivati pojedinačnim općinskim odlukama, posebno ukoliko se njima proširuju postojeće zakonske definicije javnog mjesta ili uvodi nova prekršajna odgovornost.

Dodatni problem predstavlja mogućnost da se nejasno definisane odredbe koriste selektivno – prema novinarima, aktivistima, građanima koji kritiziraju vlast ili političkim neistomišljenicima.

Upravo zato je posebno važno da svako ograničavanje slobode izražavanja bude jasno propisano zakonom, proporcionalno i podložno sudskoj kontroli.

Ministarstvo jasno

Mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave Kantona Središnja Bosna predstavlja važan odgovor na pitanje da li lokalna vlast može samostalno uvoditi kazne za ponašanje građana na internetu.

Prema stavu Ministarstva, Općina Bugojno nije imala zakonsko ovlaštenje da na ovaj način proširuje pojam javnog mjesta niti da uvodi prekršajnu odgovornost za sadržaje objavljene na društvenim mrežama i drugim elektronskim kanalima.

Time je otvoreno i šire pitanje – gdje prestaje zaštita javnog reda i mira, a počinje pravo građana na slobodu mišljenja i izražavanja?

Jer borba protiv prijetnji, govora mržnje i stvarnog uznemiravanja jeste legitimna i potrebna. Ali isto tako, kritika vlasti ne smije postati prekršaj samo zato što je nekome neugodna.

U demokratskom društvu vlast mora biti spremna da čuje i ono što joj se ne sviđa.

Ilustracija: Jajce Online

(Izvor: Jajce Online)