Istočno Sarajevo, 11. marta 2026. – Od početka 2026. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) je primilo pet prijava prijetnji upućenih novinarima, rekla je Mirna Miljanović, načelnica Odjela za odnose s javnošću MUP-a RS i kontakt osoba za sigurnost novinara na današnjem radnom sastanku s novinarima u Istočnom Sarajevu.
Radni sastanak je organizovala Misija OSCE u Bosni i Hercegovini uz sudjelovanje „kontakt tačaka“ za sigurnost novinara u MUP-a RS i Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo, novinara i novinarki iz I. Sarajeva, Pala i Višegrada, te predstavnice udruženja BH Novinari i Umbrella.
Načelnica Mirna Miljanović je na sastanku rekla da se oko 70% napada na novinare dešava na društvenim mrežama, te naglasila: “Istrage ovakvih prijetnji traju duže, jer počinioci najčešće ne žive u Bosni i Hercegovini (BiH), a zakoni nalažu da policija mora uzeti izjave od svih strana u postupku. Iako ove istrage traju duže, na njima se ipak intenzivno radi i nedavno smo na graničnom prijelazu uhapsili osobu koja je putem društvenih mreža prijetila Draganu Bursaću 2023. godine“.
Nemanja Sladoje, tužilac i kontakt osoba za sigurnost novinara Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo je naglasio da je linija između prekršaja i krivičnog djela je tanka u slučajevima napada na novinare.
“Razlika je u ozbiljnosti prijetnje. Kod krivičnog djela, prijetnja mora biti usmjerena na život ili tijelo oštećene osobe ili njemu bliske osobe”, objasnio je Sladoje i dodao da je kod procjene ozbiljnosti prijetnje bitno i to od koga prijetnja dolazi.
Prisutni novinari su ukazali na probleme sa kojima se suočavaju kada prijavljuju prijetnje i druge oblike nasilja sa kojima se suočavaju u obavljanju posla i koliko je važno da službenik, kojem se prijava podnosi, ima razumijevanje za specifičnosti novinarskog posla. „Novinari nemaju luksuz da dugo izostaju s posla da bi ispoštovali sve potrebne procedure prilikom prijave napada, a često nemaju ni povjerenja u institucije da će obaviti istragu i kazniti napadača“, rečeno je tokom sastanka.
Predstvnici pravosuđa i policije više su puta naglasili da prijave prijetnji i napada novinari moraju podnositi lično u policijskim stanicama ili tužilaštvima, te da moraju naglasiti da su novinari. Često se dešava da policija ili tužilaštvo djelo kvalifikuju kao prekršaj, što novinari u nekim slučajevima doživljavaju kao „umanjivanje“ posljedica napada na sigurnost novinara ili „dozvolu“ za ponavljanje prijetnji i napada. Navode to kao još jedan od razloga za nepovjerenje u rad institucija.
Borka Rudić, generalna tajnica BH Novinara, naglasila je da je ostvaren određeni napredak u smanjenju nekažnjivosti napada na novinare od uspostave „kontakt tačaka“ za sigurnost novinara, te da se u pravosuđu ovi slučajevi procesuiraju sa više pažnje u pojedinim pravosudnim institucijama u BiH. “U 2025. godini, sudovi su donijeli 11 presuda u korist novinara, što je najveći broj presuda u jednoj godini od kada BH Novinari rade monitoring. Nisu svi ti slučejevi nastali u prošloj godini, već ranije, ali je pozitivan napredak u efikasnosti rada pravosuđa i broju riješenih predmeta“, kazala je Rudić i dodala da treba raditi na „harmonizaciji postupanja u slučajevima prijetnji i napada u cijeloj BiH“, te da negativna iskustva sa pojedincima iz policija i tužilaštava ne trebaju umanjiti ostvareni napredak.
Svi učesnici radnog sastanka su se složili da postoji prostor za poboljšanje u ostvarivanju sigurnosti novinara, da je neophodno prijavljivati prijetnje policijama, tužilaštvima i novinarskim udruženjima, ali i da novinari ne bi trebali odustajati od slučajeva koje su prijavili i povlačiti prijave.
Od početka 2026. godine, Linija za pomoć novinarima je primila 11 prijava kršenja prava novinara. U okviru besplatne pravne pomoći koju pružaju BH Novinari, trenutno je aktivno 26 predmeta pred sudovima u BiH i jedan predmet pred Evropskim sudom za ljudska prava. Linija za pomoć novinarima ima mrežu koju čine 22 advokata širom BiH koji novinarima mogu pružiti pravni savjet ili pravnu pomoć kada daju izjave u policiji, na saslušanjima ili ih zastupati na sudovima u slučajevima klevete ili kršenja prava iz radnog odnosa. Novinarima je na raspolaganju i besplatna psihološka podrška. Prijetnje, napade, pritiske i kršenje prava iz radnog odnosa, novinari mogu prijaviti putem online formulara.
Radni sastanak “Sigurnost novinara” u Istočnom Sarajevu jedan je od niza sastanaka koji se održavaju širom BiH kako bi se novinari upoznali sa ulogom kontakt tačaka u tužilaštvima ministarstvima unutrašnjih poslova, te razmijenili informacije o izazovima s kojim se suočavaju.
Autorica: Mirna Stanković Luković
Fotografije: BH Novinari, privatna arhiva
