Sarajevo, 2.11.2024. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) pozivaju policijske strukture i pravosudne institucije da sa mnogo više posvećenosti i efikasnosti pristupaju istragama fizičkih napada, prijetnji smrću, govora mržnje i drugih krivičnih djela počinjenih prema novinarima/kama i medijima u Bosni i Hercegovini.
U povodu 2. novembra – UN dana borbe protiv nekažnjivosti zločina premanovinarima/kama, BH novinari i FMHL ističu kako su pravosudnim istitucijama prijavili 49 slučajeva prijetnji i ugrožavanja sigurnosti u periodu od 1.1.2022. do 31.10.2024, od čega je samo 5 slučajeva okončano osuđujućim presudama protiv napadača.
Istovremeno, 4 prijave su odbačene kao neosnovane, a u 5 slučajeva su podignute optužnice i čeka se ishod sudskog postupka. Još 7 prijava FMHL je riješeno u korist novinara/ki i medijskih kuća djelovanjem drugih državnih i nezavinsih institucija (javnih inspekcija, ombudsmena, lokalnih vlasti, itd…).
Iako ove godine u BiH bilježimo blagi porast efikasnosti istraga i procesuiranja krivičnih djela prema novinarima/kama, Upravni odbor BH novinara smatra kako policija, tužilaštva i sudovi trebaju pojačati napore u brzini istraga i više uvažavati EU standarde pravne i institucionalne zaštite slobode izražavanja i sigurnosti medijskih profesionalaca/ki.
BH novinari i FMHL također skreću pažnju na propuštanje pravosuđa da istraži i pocesuira napada i prijetnje novinarkama i novinarima iza kojih stoje visoki državni zvaničnici, predsjednici političkih partija i javni službenici. Iako u bazi podataka FMHL ima desetine takvih slučajeva, još ni jedan visokopozcionirani političar u BiH nije obuhvaćen istragom, a kamoli kažnjen zbog napada na novinare/ke i medijske slobode! Takva praksa je neprihvatljiva i ukazuje na postojanje „nedodirljivih napadača na novinare“ čije se nasilje godinama toleriše po inerciji ili iz straha od moći i uticaja koje takve osobe imaju u bh.institucijama i društvu.
BH novinari i FMHL smatraju kako bi za smanjenje nasilja prema novinarkama i novinarima bilo nužno mijenjati krivično zakondavstvo na način da se medijski profesionalci/ke štite kao osobe koje rade posao od javnog značaja. Oba doma Parlamentarne skupštine BiH su u ljeto 2022. godine usvojili zaključak o potrebi izmjene krivičnog zakonodavstva, ali Vijeće ministara BiH nije ništa poduzelo u tom pravcu, iako je zakonska zaštita sigurnosti novinara/ki jedan od uvjeta otvaranja pregovora BiH o pristupanju Evropskoj uniji.
Upravni odbor BH novinara i FMHL na kraju pozivaju novinarke i novinare iz cijele BiH da budu više solodarni i glasniji u zaštiti svojih koleginica i kolega, te da kontinuirano izvještavaju o nekažnjivosti ove vrste nasilja u svim dijelovima države, vršeći tako legitimni prtisak na vlasti i pravosuđe za preuzmanje zakonske odgovornosti u zaštiti slobode izražavanja.
Upravni odbor BH novinara
