Pogrešna primjena Zakona o zaštiti od klevete u BiH stvara direktan pritisak na novinare i pravo na slobodu izražavanja, poručili su danas novinari i urednici, učesnici radionice o slobodi izražavanja i kleveti održanoj danas u Trebinju.

Istaknuto je da bh. političari ne pokazuju dovoljan stepen tolerancije na kritiku i da se zbog toga mediji susreću s velikim brojem tužbi za klevetu, a da se pritom zaobilazi medijacijski proces prije podnošenja tužbe kako je to propisano Zakonom o zaštiti od klevete, član 8 – obaveza ublažavanja štete, u čemu Vijeće za štampu u BiH igra veliku ulogu. Kristina Ćendić, ekspertica za medijsko pravo, kaže da je praksa Evropskog suda za ljudska prava da se sve veći akcenat stavlja na slobodu izražavanja i da političari i javne ličnosti treba da trpe kritike medija ali i građana.

„Političari i javna lica moraju pokazati veći stepen tolerancije na kritiku od običnih građana. Izrazi poput “ˇkriminalac”, “lopov”, “korumpiran”, ne može biti kleveta jer se smatraju mišljenjima, vrijednosnim sudovima koji se ne mogu dokazati. Ako se neko netačno optuži da je nešto učinio ili ukrao, u tom slučaju postoji osnova za klevetu”, kazala je ona. Dodala je da se često pokreću sudski procesi za klevetu bez jakog osnova, ali da često i novinari snose odgovornost za klevetu zbog plagijata, jednostranog izvještavanja, neprovjerenih ili netačnih informacija. Dubravka Čolović, zamjenica odgovornog urednika Radija Trebinje i dopisnica Blic-a, kaže da novinari mogu da izbjegnu klevetu ukoliko rade u javnom interesu i u dobroj namjeri.

“Novinari kreiraju javni interes i zbog toga imaju veliku odgovornost. O čemu god da izvještavaju, bitno je da budu moralni i da idu sa dobrom namjerom, na taj način će znati da su na pravom putu. Međutim, veliki problem čini ekonomski pritisci što stvara autocenzuru, dok neke kolege i svjesno rade propagandu pa i šire je među kolegama”, kazala je ona.

Novinar Nebojša Kolak kazao je da upravo politički i ekonomski pritisci najčešće stvaraju klevete.

“Da bi jedan medij opstao mora da ima sponzora. Ponekad je novinar prisiljen da objavi klevetu. S druge strane, danas imamo veliki problem online medija koji nisu regulisani i koji prelaze granicu slobode izražavanja zbog ekskluzivnosti. To bi trebalo zakonski regulisati. Novinar bi morao biti odgovorna i moralna osoba”, kazao je on.

Na kraju radionice zaključeno je da bi sami novinari trebali više da poštuju novinarske standarde i svoju profesiju, da se češće sastaju i razmjenjuju informacije, ali i da se hrabrije bore za slobodu govora i profesionalna prava novinara. Radionicu su organizovali Udruženje/udruga BH novinari uz finansijsku pomoć Ambasade Kraljevine Norveške u BiH.