SafeJournalists: Specijalni sud Albanije mora revidirati pravila pristupa medijima koja mogu ograničiti rad novinara i pravo javnosti na informisanje

Mreža SafeJournalists izražava zabrinutost zbog pojedinih odredbi koje se odnose na medije u novom Internom pravilniku koji je usvojio Specijalni sud prvog stepena za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Albaniji, Odlukom br. 49 od 17. jula 2026. godine, objavljenom 31. jula 2026., a čije je stupanje na snagu predviđeno za 1. septembar 2026. godine.

Mreža prepoznaje odgovornost Specijalnog suda da osigura sigurnost, zaštiti sve učesnike u postupku, očuva integritet sudskog procesa i osigura uredno funkcionisanje pravosuđa. Također prepoznaje zaštitne mehanizme sadržane u pravilniku koji imaju za cilj unapređenje transparentnosti, jednakog tretmana i donošenja obrazloženih odluka.

Istovremeno, kombinovani učinak više odredbi nosi rizik ograničavanja mogućnosti novinara da prate postupke, vode precizne bilješke, komuniciraju sa svojim redakcijama i pravovremeno izvještavaju o predmetima od izuzetnog javnog interesa.

Napominjemo da član 90 uspostavlja godišnju i ličnu akreditaciju, dok član 93(1) reguliše pristup akreditovanih predstavnika medija. Pravilnik ne precizira jasno da li novinar bez stalne akreditacije može prisustvovati inače javnom ročištu kao član javnosti. Aneks 7 također zahtijeva od freelance novinara da dokažu profesionalnu aktivnost u prethodnih 12 mjeseci. Ovakav pristup može dovesti u nepovoljan položaj freelance, nezavisne, novinare na početku karijere i novinare koji su nedavno raspoređeni na ovu oblast. Akreditacija može olakšati identifikaciju i jednak pristup, ali ne bi smjela postati prepreka i nepotreban uslov za praćenje javnih postupaka.

Procedura pristupa može također stvoriti nepotreban administrativni teret za novinare, posebno one iz manjih redakcija ili freelance novinare. Kada se aktivira posebna procedura iz člana 93(2), novinari u pravilu moraju zatražiti pristup najmanje 24 sata prije ročišta, a može se tražiti i potvrda prisustva. Ukoliko se traži audiovizuelno izvještavanje, potrebno je podnijeti poseban zahtjev prema članu 95. Ove procedure mogu biti opravdane kada kapacitet sudnice ili konkretne sigurnosne potrebe zahtijevaju unaprijed planiranje, ali trebaju ostati izuzetak i biti proporcionalne. Ne bi smjele učiniti redovan pristup javnim ročištima zavisnim od ponovljenih zahtjeva, naročito kada su ročišta zakazana u kratkom roku, kada je potrebno zamijeniti reportera ili kada novinar prati razvoj događaja u realnom vremenu.

Zabrinjavaju nas član 76 i član 93(16), koji zabranjuju novinarima kojima je dozvoljeno samo prisustvo ročištu u svojstvu posmatrača da nose ili koriste mobilne telefone, laptope i druge elektronske uređaje. Sprečavanje neovlaštenog snimanja ili prijenosa jeste legitimno. Međutim, opća zabrana onemogućava i tiho vođenje bilješki, pisano izvještavanje, komunikaciju s urednicima, provjeru pravnih informacija i korištenje u svrhe pristupačnosti. Trebalo bi razmotriti manje restriktivne i primjenjive mjere, uključujući tihi ili avionski režim rada uređaja, posebna mjesta za medije, ograničenja funkcija kamere i upute predsjedavajućeg sudije za konkretan predmet.

Također napominjemo da član 95 posebno uređuje audiovizuelno praćenje sudskih ročišta, uključujući snimanje, fotografisanje, audio zapis i prijenos. Prethodno sudsko odobrenje i ograničenja takvog izvještavanja mogu biti legitimni kada je to potrebno radi zaštite svjedoka, maloljetnika, privatnosti, dokaza, reda u sudnici ili pravilnog odvijanja pravde. Međutim, svako ograničenje treba biti zasnovano na okolnostima konkretnog ročišta, biti obrazloženo i proporcionalno, te uzeti u obzir manje restriktivne opcije prije potpunog odbijanja. Snimci koje proizvodi sud ili zajednički medijski materijal mogu olakšati pristup u slučajevima sigurnosnih ili tehničkih ograničenja, ali trebaju dopunjavati, a ne zamjenjivati nezavisno prisustvo novinara u sudnici.

Nadalje, član 96(3)(e)–(g) odnosi se na manipulaciju uz pomoć vještačke inteligencije, navodno obmanjujući sadržaj i objavljivanje prepoznatljivih slika u slučajevima kada se identifikacija smatra nepotrebnom. Zaštita od lažne manipulacije i nezakonitog objavljivanja jeste legitimna. Međutim, uređivačko djelovanje ili postupanje nakon objave koje prevazilazi prostorije suda ne bi trebalo regulisati putem akreditacije. Takva pitanja treba rješavati kroz primjenjivo zakonodavstvo, pravne lijekove, mehanizme ispravke i profesionalnu etiku.

Član 98 predviđa upozorenja, suspenziju akreditacije do šest mjeseci i njeno oduzimanje. Pravilnik sadrži važne zaštitne mehanizme za ozbiljne mjere, uključujući potrebu za konkretnim dokazima, obrazloženu odluku i mogućnost da se novinar ili medij izjasne. Ipak, ne predviđa jasan i ubrzan mehanizam preispitivanja koji bi mogao riješiti odbijanje pristupa ili mjeru akreditacije prije nego što novinarska vrijednost konkretnog ročišta bude izgubljena.

Mreža SafeJournalists poziva Specijalni sud da odgodi primjenu spornih odredbi koje se odnose na medije i provede ciljanu reviziju kroz smislen dijalog s novinarima, medijskim organizacijama, pravnim stručnjacima i civilnim društvom. Revidirani okvir treba osigurati da ograničenja koja utiču na pristup medija i izvještavanje budu zakonita, nužna, proporcionalna, jasno definisana i dosljedno primijenjena; da novinari mogu raditi u praktičnim i razumnim uslovima; te da odbijanja, isključenja ili sankcije budu obrazloženi i podložni brzom i efikasnom preispitivanju.

Mreža SafeJournalists će o ovom pitanju informisati relevantne domaće i međunarodne aktere te će nastaviti pratiti primjenu pravilnika.

Sarajevo – Skoplje – Priština – Zagreb – Beograd – Podgorica, 07. avgust/kolovoz 2026.

Hrvatsko novinarsko društvo

Nezavisno udruženje novinara Srbije

Sindikat medija Crne Gore

Udruženje BH novinari

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest