Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još uvijek nije ponudilo konkretno rješenje za finansijsku krizu u kojoj se nalazi BHRT. Dok se javni servis bori za opstanak, a međunarodna zajednica upozorava na ozbiljnost situacije, čini se da ovaj problem ne zauzima visoko mjesto na listi prioriteta državnih ministara.

U međuvremenu, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit, zajedno s predstavnicima Evropske unije i OSCE-a, uputio je apel domaćim vlastima da hitno pronađu rješenje za stabilizaciju BHRT-a. Zajedničko saopštenje u kojem se upozorava na alarmantnu finansijsku situaciju na javnom servisu dostavljeno je Vijeću ministara BiH.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto izjavila je da je dopis međunarodnih institucija stigao jučer, ali da do sada nije dobila konkretan prijedlog rješenja.

„Nažalost nisam dobila prijedlog koji sam mogla barem uputiti pa bismo znali da li je neko za njega ili protiv. Do danas još nismo dobili nikakav prijedlog rješenja za BHRT, tražimo i danas sam jasno ponovila, izvolite upoznati ste, od Vas kao od resornog ministra očekujemo prijedlog za rješenje pitanja BHRT-a“, kazala je Krišto.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto tvrdi da je Ministarstvo već pokrenulo određene korake kako bi se pitanje finansijske pomoći BHRT-u našlo na dnevnom redu Vijeća ministara.

„Ja sam naravno spreman uputiti to na dnevni red, ja sam i uputio odluku o paketu pomoći za BHRT prema institucijama od kojih moram imati mišljenja prije nego što se to nađe na dnevnom redu, ali svjestan sam toga da bez konsultacija i dogovora oko glasanja o toj odluci ta odluka ima neizvjestan ishod“, rekao je Forto.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković smatra da je glavni problem nedostatak političke volje kod pojedinih ministara.

„Ono što je problem je stav ministara iz SNSD-a, ne žele da učestvuju u traženju rješenja za BHRT, i dalje vidimo jedino moguće rješenje u reakciji visokog predstavnika. Neki ljudi su procijenili da treba blokirati Javni servis, mi se s tim duboko ne slažemo“, kazao je Konaković.

Dok pitanje BHRT-a ostaje neriješeno, Vijeće ministara BiH razmatralo je i druge teme. Između ostalog, utvrđen je prijedlog sporazuma o finansiranju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 140,5 miliona eura. Ministarstvo finansija i trezora BiH zaduženo je da zatraži predfinansiranje od Evropske komisije u okviru Plana rasta.

Ministar Forto pojasnio je da bi nakon toga Evropska komisija trebala dostaviti tekstove dva državna ugovora koje će Bosna i Hercegovina morati ratificirati kroz Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH i oba doma državnog parlamenta.

„Nakon toga bi nam Evropska komisija trebala poslati tekstove dva državna ugovora koje će BiH morati u punom formatu ratificirati kroz Vijeće ministara, Predsjedništvo i oba doma državnog parlamenta. Ta dva sporazuma potrebno je čim prije potpisati i ratificirati, čime će se steći uslovi za donošenje odluke o mehanizmu koordinacije unutar naših institucija“, naveo je Forto.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto naglasila je da će realizacija projekata iz Plana rasta zavisiti od efikasnosti domaćih institucija.

„Ono što je nama važno za ove projekte za implementaciju Plana rasta i povlačenje sredstava jesu naši programi i projekti, odnosno provođenje reformi. Zapravo će sve ovisiti od toga koliko ćemo biti ažurni i aktivni“, rekla je Krišto.

Na sjednici je, između ostalog, razmatrana i situacija u sektoru cestovnog prijevoza. Formirana je radna grupa koja bi trebala raditi na pronalasku rješenja za probleme s kojima se suočavaju prevoznici iz Bosne i Hercegovine.

Također je utvrđen prijedlog sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Riječ je o projektu poboljšanja upravljanja cestovnom infrastrukturom u Federaciji BiH, koji je dio šireg investicijskog programa za izgradnju, rekonstrukciju i rehabilitaciju magistralnih cesta.

Izvor i fotografija:  Arijana Misimović Kurdija / BHRT