Od početka američko-izraelske ofanzive na Iran, novinari u toj zemlji rade pod neprijateljskim zračnim napadima, a istovremeno se suočavaju s represijom iranskog režima. Pristup internetu u zemlji je i dalje ograničen, a informacija je malo, upozorili su Reporteri bez granica (RSF).

Ova organizacija također ističe da izražava solidarnost s novinarima na terenu i pozivaju sve strane uključene u sukob da garantuju njihovu zaštitu i pravo na informisanje.

Jonathan Dagher, šef odjela RSF-a za Bliski istok, naglašava da je pristup pouzdanim informacijama o ratu nakon napada koji su izvele Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael važniji nego ikad – kako regionalno, tako i međunarodno. Ističe također i da je svaka strana uključena u ovaj rat u Iranu i na Bliskom istoku u širem smislu dužna, prema međunarodnom pravu, garantovati sigurnost novinara i njihovu slobodu da obavljaju svoj posao.

„Iako je situacija nestabilna i karakterizirana nasiljem, poštovanje prava na informisanje je i dalje obaveza. Sigurnost novinara nije predmet pregovora. Rat ni pod kojim okolnostima ne smije ometati rad medija. Američki i izraelski napadi na Iran ne smiju ugroziti medijske profesionalce koji izvještavaju o tim događajima. Iranski režim mora odmah osloboditi novinare koje drži i prekinuti sve pritiske na one koji izvještavaju o ratu“, izjavio je Dagher.

Iz RSF-a dodaju da je neprestano obračunavanje iranskog režima s medijskim profesionalcima sada dodatno pogoršano činjenicom da žive i rade pod zračnim napadima. Organizacija prenosi podatke iranskog Crvenog polumjeseca koji navode da je u američko-izraelskoj ofanzivi protiv Irana, pokrenutoj 28. februara, poginulo 787 ljudi, uključujući nekoliko iranskih zapovjednika među kojima je i ajatolah Ali Hamnei.

Politički pritisak se pojačao nakon smrti Alija Hamneija

„Novinari rade pod stranim bombama i primaju prijeteće telefonske pozive od vlasti“, rekao je nezavisni novinar za RSF, koji je zatražio anonimnost zbog straha od odmazde. „Ovaj politički pritisak nije prestao s ratom. Naprotiv, pojačao se od objave Hamneijeve smrti“.

On je, kako piše RSF, jedan od mnogih novinara koji su morali napustiti Teheran. Međutim, grad u koji je pobjegao je također pogođen teškim napadima. „Napadi su bili vrlo intenzivni. Zastrašujući zvukovi eksplozija i borbenih aviona nastavili su se do oko dva sata ujutro, a zatim su ponovo počeli oko osam, kada nas je probudio zvuk još jedne eksplozije“, kazao je.

Pored zračnih napada i zastrašujućih poziva, novinarima u Iranu se također prijeti hapšenjem, dodaje RSF. Iranska državna televizija je u nekoliko navrata objavila da će svaka aktivnost koja se smatra kao „pogodovanje neprijatelju“ biti strogo kažnjena.

Drugi novinar iz Teherana je za RSF rekao da nijednom nezavisnom novinaru nije dozvoljeno da radi. „Čak su i oni reporteri koji su otišli u područja pogođena eksplozijama, uz dozvolu vlade, ponekad bili nakratko pritvoreni, a sve njihove fotografije su izbrisane“, dodao je.

Nedostatak informacija

Ove prijetnje dolaze usred gotovo potpunog medijskog mraka koje je na snazi ​​od protesta koji su zahvatili zemlju u decembru 2025. godine. Iako neki novinari povremeno imaju internet vezu u zavisnosti od svoje lokacije i mobilnog operatera, pristup internetu je generalno i dalje ograničen, dodaje RSF.

Novinar koji je napustio Teheran rekao je za tu organizaciju da je cenzura ciljana. „Novinari i medijske kuće koje ponavljaju narativ vlade uglavnom imaju pristup nefiltriranom internetu i SIM karticama. Međutim, nezavisni novinari su podložni strogim ograničenjima“, naveo je.

Prema riječima novinarke u Teheranu, rezultat toga je nedostatak informacija, a izvještaji su nejasni i neprecizni. Njena kolegica kaže da je dovoljno pročitati novine da bi se vidjela represija.

„Na primjer, iako novinari u jednim iranskim dnevnim novinama ne gaje naklonost prema Hamneiju, taj medij je objavio samo pohvale o njemu. Nije bilo spomena da su ulice bile pune ljudi koji slave njegovu smrt. Shrvani smo projektilima i smrću civila“, dodala je novinarka, dodajući da su „iskreno osjetili olakšanje kada su saznali za smrt diktatora“.

Od početka ofanzive, dodaje RSF, Iran je uzvratio udarima na susjedne zemlje Perzijskog zaljeva: Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Oman, Ujedinjene Arapske Emirate, Irak i Kuvajt. Prema informacijama ove organizacije, novinari u regiji teško izvještavaju o napadima iz nekih od ovih zemalja, čije su vlasti poznate po strogoj kontroli protoka informacija.

RSF je dodao da su se sirene za zračnu opasnost oglasile i u Jordanu, kao i da su projektili ispaljeni na Izrael iz Irana i Libana. Projektili koje je Hezbollah lansirao iz južnog Libana 2. marta izazvali su eskalaciju intenzivnih izraelskih bombardovanja u tom području. Nekoliko novinara u južnom Libanu i u predgrađima glavnog grada su ponovo raseljeni i prisiljeni da se evakuišu zbog izraelskih napada, istaknuto je iz RSF.

Izvor: RSF / Mediacentar Sarajevo

Fotografija: Screenshot YouTube / TRT World