Andrea Milat, predsjedavajuća Središnjeg odbora Hrvatskog novinarskog društva i članica stručne grupe za prava freelanera (FREG) pri Europskoj federaciji novinara sudjelovala je na online sastanku FREG-a posvećenom položaju i pravima slobodnih novinara. Na tom sastanku sudionici su dogovarali daljnji rad grupe, razmjenu nacionalnih izvješća i zajedničke strategije za jačanje prava freelancera diljem Europe. Hrvatska već od 2025. godine nema službenu, redovito ažuriranu nacionalnu statistiku koja bi jasno identificirala slobodne novinare kao zasebnu kategoriju rada. Ne postoje javno dostupni vladini podaci o ukupnom broju freelancera, njihovim prosječnim prihodima ili udjelu novinarske produkcije koju proizvode slobodni novinari. Hrvatska podatkovna baza o slobodnom novinarstvu ostaje fragmentirana i nepotpuna, oslanjajući se na periodična istraživanja, a ne na institucionalno statističko praćenje.
Najnoviji i najrelevantniji podaci koji se koriste u profesionalnom i javnom diskursu u 2025. i 2026. godini potječu iz istraživanja strukovnih organizacija, prvenstveno Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva. Ti izvori kontinuirano pokazuju da oko 15% novinara u Hrvatskoj radi izvan stalnog zaposlenja, najčešće putem honorarnih ugovora, ugovora o djelu ili drugih nestandardnih aranžmana. Iako se ova brojka temelji na ranijim studijama, ostaje najnovija i najširoje prihvaćena procjena u nacionalnim raspravama. Podaci o prihodima slobodnih novinara dolaze isključivo iz anketa; ne postoje sustavni službeni pokazatelji. Ankete sindikata pokazuju da većina freelancera zarađuje ispod prosječne nacionalne plaće, pri čemu volatilnost prihoda te visoki odbici na poreze i doprinose dodatno smanjuju neto zarade. Nema dostupnih sustavnih podataka o udjelu slobodnih novinara u ukupnom objavljenom novinarskom sadržaju. Glavni strukturni problem s kojim se suočavaju slobodni novinari u Hrvatskoj jest njihov pravni status i socijalna zaštita. Slobodni novinari najčešće su angažirani putem autorskih ugovora, ugovora o djelu ili kao samozaposlene osobe, što ih iz pravnog i socijalnog sustava često izuzima iz standardnih radnih prava. U praksi to znači da nemaju pristup plaćenom bolovanju, plaćenom roditeljskom dopustu, zaštiti u slučaju nezaposlenosti ili stabilnim mirovinskim doprinosima. Za razliku od drugih kreativnih profesija, slobodni novinari u Hrvatskoj nemaju posebni pravni okvir koji garantira kontinuiranu socijalnu zaštitu, što rezultira dugoročnom nesigurnošću, fragmentiranim mirovinskim evidencijama i povećanom ranjivošću u slučaju bolesti, ekonomskih šokova ili promjena karijere. U sklopu FREG-ovog rada prepoznata je potreba da se položaj freelancera promatra kroz europske standarde i alate te očekujemo doprinos u jačanju položaja slobodnih novinara na više razina:
Podržavanjem HND-a i SNH-a u korištenju europskih okvira koji omogućuju kolektivno pregovaranje za samozaposlene novinare i freelancere.
Razvijanjem modela ugovora, minimalnih referentnih vrijednosti naknada i pregovaračkih alata posebno prilagođenih radu freelancera.
Jačanjem prekograničnog zagovaranja koje povezuje hrvatske zahtjeve s europskim standardima o pravednoj plaći, socijalnoj zaštiti i kolektivnim pravima slobodnih novinara.
Uključenost FREG-a jača nacionalne napore dajući im europsku legitimnost i praktične alate za provedbu.
Kao značajan primjer najbolje prakse u Hrvatskoj istaknuo se dugogodišnji zahtjev strukovne organizacije, Hrvatskog novinarskog društva, da se slobodnim novinarima omogući pravni status jednak statusu samozaposlenih umjetnika. Taj postojeći nacionalni model omogućuje pokrivanje obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kroz sustav u kojem država sudjeluje u plaćanju doprinosa, što osigurava kontinuitet socijalne zaštite unatoč neredovitim prihodima. Zalaganje za proširenje tog modela na freelancere smatra se realnim i strukturno ispravnim pristupom prema poboljšanju radnih uvjeta slobodnih novinara. Ovaj prijedlog odražava usklađivanje nacionalnog zagovaranja s europskim načelima o jednakom tretmanu kreativnih i kulturnih radnika te predstavlja konkretan put prema poboljšanju položaja freelancera.
Na temelju dostupnih podataka i rasprave na europskoj i nacionalnoj razini definirali smo sljedeće prioritetne smjernice za djelovanje:
Nastaviti zajedničko zagovaranje prema nadležnim državnim tijelima kako bi se uspostavila obavezu redovitog praćenja i statističkog praćenja položaja freelancera, što bi osnažilo nacionalne politike.
Promicati izmjene pravnog okvira kako bi se slobodnim novinarima osigurala prava jednaka drugim samozaposlenim kreativnim profesionalcima, uključujući pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti.
Raditi na razvoju i promociji modela ugovora, minimalnih naknada i pregovaračkih alata za freelancere, kako bi imali jači pregovarački položaj prema poslodavcima.
Intenzivirati suradnju s europskim partnerima kroz FREG i druge mreže kako bi se olakšalo kolektivno pregovaranje i pristup prekograničnim alatima podrške.
Aktivno sudjelovati u EU inicijativama koje se odnose na dostojanstveni rad i socijalna prava freelancera, uz jasnu prezentaciju hrvatskih iskustava i potreba.
Položaj slobodnih novinara u Hrvatskoj i dalje je dosta težak i neuređen. Mnogi rade bez jasnih pravila, stabilnih prihoda i bez osnovne sigurnosti koju imaju novinari zaposleni na ugovor o radu. Iako freelanceri svakodnevno doprinose kvaliteti informiranja, medijskom pluralizmu i javnom interesu, u praksi često ostaju “izvan sustava” kada je riječ o pravima, zaštiti i socijalnoj sigurnosti.Istovremeno, sve je više ljudi koji rade upravo u ovakvom angažmanu. Procjene govore da sve više novinara u Hrvatskoj povremeno ili stalno rade kao freelanceri, a razlog tome je i činjenica da ovakav model često više odgovara poslodavcima jer nemaju obveze koje bi imali prema stalno zaposlenima: nema plaćenog bolovanja, godišnjeg odmora, otpremnine, sigurnog radnog vremena ni dugoročne odgovornosti. Freelanceri tako preuzimaju veći dio rizika, dok redakcije i izdavači dobivaju fleksibilnu radnu snagu bez dodatnih troškova. U takvom kontekstu uključivanje naše predstavnice u rad stručne grupe EFJ-a FREG predstavlja važan korak prema boljoj zaštiti freelancera, jer to znači da se glas slobodnih novinara iz Hrvatske čuje tamo gdje se oblikuju šire politike i standardi rada u medijima. Cilj ovih aktivnosti je jasan: osigurati da freelanceri ne budu tretirani kao “privremeno rješenje”, nego kao važan dio novinarske profesije koji zaslužuje minimalne standarde, veću pravnu zaštitu i sigurnije uvjete rada.
Izvor i fotografija: SNH
