Sarajevo, 17.10.2025. – Nivo digitalne sigurnosti u BiH jako je nizak, budući da većina građana nije dovoljno informisana o načinima zaštite ličnih podataka na internetu i društvenim mrežama, kao ni o alatima koji im mogu pomoći da se zaštite. Ovo je, među ostalim, rečeno na jučeršnjoj debati u Sarajevu o temi “Sloboda izražavanja, digitalna sigurnost i odgovornost u savremenom online okruženju“.
Balkanska istraživačka mreža – BIRN organizvala je ovaj skup sa ciljem podizanja svjesnosti o izazovima slobode izražavanja u doba interneta, te potrebi veće zaštite privatnosti i odgovornosti u digitalnom prostoru. Također, BIRN je predstavio rezltate istraživanja pod nazivom Nadzor i cenzura u Zapadnom Balkanu.
Prema podacima BIRN-a, Bosna i Hercegovina ima 16 policijskih agencija, od kojih svaka posjeduje kamere u javnom prostoru, te video nadzor i snjmanje. Procjena je da ove agjencije posjeduju 2.500 kamera širom države. Ove kamere uglavnom vrše nadzor nad saobraćajem, mjereći brzinu kretanja automobile i počinjenje prekršaja, kao i bilježeći registrarske oznake automobila. S obzirom na to da se snimljeni materijali čuvaju najmanje godinu dana, istaknuto je kako je od iznimne važnosti zaštita ličnih podataka do koji se došlo snimanjem i općenito da se štiti privatost.
Tokom diskusije pomenute su i SLAPP tužbe kao nova i rasrostranjena prijetnja slobodi izražavanja. Rečeno je da najveći broj takvih tužbi usmjeren protiv novinara, a u manjoj mjeri protiv ekoloških aktivista.
Kao jedan od najvećih izazova u zaštiti ličnih podataka i ukupnoj digitalnoj sigurnosti građana, izdvojena je pojava vještačke inteligencije, čije korištenje u Bosni i Hercegovini još uvijek nije pravno i institcionalno regulisano. Korištenja vještačke inteligencije dovodi do kreiranja različitih, često i neprikladnih sadržaja poput fotografija, videa pa čak i glasovnih snimaka koji predstavljaju veliki rizik za društvo i pojedince.
Sudionici debate su posebnu pažnju posvetili društvenim mrežama, koje, iako predstavljaju jedan od glavnih kanala komunikacije, nose brojne rizike: od lažnih nagradnih igara i dezinformacija, do širenja uznemirujućih sadržaja. U tom kontekstu, naglašena je potreba za edukacijom stanovništva o temi digitalne pismenosti i odgovornoj upotrebi tehnologija u koju trebaju biti ukljćeni pdojednako maldi ali i osobe starije životne dobi.
Autorica: Anđela Koroman
Fotografije: BH Novinari, privatna arhiva
