Umjetna inteligencija postaje sve prisutniji alat i u istraživačkom novinarstvu. Tehnološki napredak omogućava bržu obradu velikih količina informacija, što može biti od posebne važnosti kod istraga o korupciji i zloupotrebama moći.

U Bosni i Hercegovini ne postoje javno dostupni i dokumentovani primjeri u kojima je konkretan alat umjetne inteligencije doprinio istraživanju korupcije. Prema istraživanju predstavljenom na konferenciji o upotrebi umjetne inteligencije u bosanskohercegovačkim medijima prošle godine, koju je organizovao Burch univerzitet (International Burch University), gotovo dvije trećine ispitanih učesnika (62 posto) koristi neki AI alat u svom svakodnevnom radu, ali se suočavaju s velikim izazovima u pogledu znanja za njegovu efikasnu i etičku upotrebu. Najčešća upotreba AI-ja ograničena je na pretrage, prijevode i obradu osnovnih podataka, bez potvrđenih slučajeva njegove primjene u otkrivanju koruptivnih mreža.

Istraživački mediji poput Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) navode mogućnosti korištenja AI u budućnosti, posebno u analizama javnih nabavki, ali za sada su takve metode više teorijske preporuke nego praktično implementirani alati. Ipak, koriste različite alate, uključujući i one potpomognute umjetnom inteligencijom, naročito za transkripciju ili, u slučaju CIN-a, za plasiranje sadržaja na društvenim mrežama.

Sekundarni izvori poput, izvještaja Reuters Institutea iz 2023. godine, pokazuju da se AI najčešće koristi u fazama pretrage i organizacije podataka, dok je u samom pisanju često rezervisan pristup zbog problema s preciznošću.

U istraživačkom novinarstvu se koriste ograničeno

Različiti alati, među kojima i oni potpomognuti umjetnom inteligencijom, danas pomažu novinarima da brže analiziraju finansijske tokove, pretražuju baze podataka, detektuju nepravilnosti i povezuju različite izvore informacija. Programi kao što su Aleph, Hunchly, Google Pinpoint i OCR alata koriste se za automatsko prikupljanje, prepoznavanje i organizaciju podataka.

Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH, ističe da, iako su AI alati dostupni, u redakciji tog istraživačkog medija koriste se vrlo ograničeno.

“U BIRN-u koristimo samo osnovne alate koji spadaju u domenu umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, i to za jednostavne upite. Ipak, kada je riječ o ozbiljnijim analizama i istraživačkom radu, umjetnu inteligenciju koristimo veoma ograničeno, prvenstveno zbog etičkih dilema i nepouzdanosti tih alata. Oni često ne daju tačne ili potpune informacije, zbog čega ih ne možemo smatrati primarnim izvorom”, kaže Mujkić.

Među najčešćim dilemama su pitanje tačnosti (AI ponekad “izmišlja” informacije), autorskih prava (posebno kod generisanih sadržaja), kao i transparentnosti u radu, jer se često ne zna na osnovu kojih podataka AI dolazi do odgovora. Također, korištenje AI u novinarstvu otvara pitanja odgovornosti: ako algoritam pogriješi, ko snosi posljedice – novinar, urednik ili tehnološki alat?

S druge strane, Mujkić navodi da postoje primjeri kada je umjetna inteligencija korištena u specifičnim slučajevima, poput pretraživanja Google satelitskih snimaka za otkrivanje sječe šuma, ali da su to tek rani pokušaji.

Postoje korisni alati i platforme koji se mogu koristiti za analizu satelitskih snimaka u istraživačkom novinarstvu, posebno za teme kao što su narušavanje ekološkog poretka, gubitak biodiverziteta, nelegalna gradnja, sječa šuma i rudarenje.

Tim Global Forest Watch – University of Maryland koristio je Google Earth Engine, koji predstavlja cloud platformu za satelitske podatke i analizu, za praćenje globalnih promjena u površini šumskog pokrova tokom nekoliko godina. Pomoću Landsat satelitskih snimaka, platforma je identificirala lokacije na kojima su šume nestale, s preciznošću do 30 metara, i predstavila ih u vidu interaktivnih karata koje su potom prenijeli drugi mediji.

Pored ovog alata, tu su i Sentinel Hub za analizu vodnih površina, požara i sličnih pojava, Microsoft AI for Earth za praćenje degradacije tla i krčenja šuma, te SkyWatch EarthCache za istraživanje nelegalne gradnje.

Za društvene mreže i analizu podataka

Adnan Čomor, urednik digitalnih medija u CIN-u, naglašava da rad u malom timu zahtijeva maksimalno iskorištavanje svih dostupnih resursa, uključujući i alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji.

“Radimo u malom timu i moramo koristiti sve alate koji su nam dostupni. AI je danas neizbježan i olakšava nam mnoge procese, naročito kada je riječ o radu na digitalnim platformama”, navodi Čomor.

Dodaje da mu nekoliko alata značajno pomaže u svakodnevnom radu, ali i kolegama iz digitalne sfere CIN-a.

“Koristim alat Kapwing koji mi pomaže u više aspekata – od transkripcije video sadržaja i kropovanja materijala do podrške u audiovizuelnom smislu. Također, Adobe Express koristim vrlo često, jer u samo nekoliko kratkih koraka mogu prilagoditi bilo koji segment priče nivou koji zahtijevaju društvene mreže”, kaže Čomor.

Osim spomenutih alata poput Alepha, vrijedi istaknuti i Pandas i OpenRefine, alate za obradu strukturiranih podataka koje koriste strani mediji. Pandas omogućava istraživačima da efikasno analiziraju i transformišu podatke u tabelama, dok OpenRefine pomaže u “čišćenju” podataka – spajanju duplikata, standardizaciji formata i boljoj interpretaciji velikih datasetova.

Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za primjenu umjetne inteligencije u novinarstvu Nicholas Diakopoulos, profesor komunikacijskih studija i računarstva na Univerzitetu Northwestern, smatra da umjetna inteligencija ne bi trebala zamijeniti novinare, već im pružiti podršku u analizi podataka, automatizaciji rutinskih zadataka i otkrivanju obrazaca u velikim bazama informacija.

U knjizi Automatizacija vijesti: Kako algoritmi preoblikuju medije, Diakopoulos upozorava na opasnosti nekritičkog usvajanja algoritama u redakcijama, posebno kada je riječ o pristrasnosti, nedostatku transparentnosti i personalizaciji sadržaja.

Diakopoulos ističe da algoritmi već mijenjaju način na koji nastaju i cirkulišu vijesti, posebno kroz automatizirano pisanje vijesti i personalizaciju sadržaja. Kao primjer navodi se Heliograf, automatizovani sistem koji je The Washington Post koristio za izvještavanje o Olimpijskim igrama i američkim izborima. Ovaj sistem je, bez ljudske intervencije, proizveo stotine kratkih vijesti temeljenih na strukturiranim podacima, čime je redakciji omogućeno da pokrije više lokalnih izbornih jedinica i sportskih događaja nego što bi to bio slučaj da su to radili samo novinari. Slično tome, Bloomberg koristi automatizaciju u finansijskom novinarstvu kako bi u realnom vremenu izvještavao o promjenama na tržištu.

Međutim, Diakopoulos upozorava da se s automatizacijom ne smiju izgubiti osnovni principi novinarstva – tačnost, odgovornost i transparentnost. Naglašava potrebu da se algoritmi koji oblikuju vijesti učine razumljivim i javno objašnjenim.

“Ako algoritam odlučuje šta ćemo čitati, onda imamo pravo znati na temelju kojih kriterija to radi”, smatra.

Ozbiljna ograničenja i dezinformacije

Stavljajući u fokus požrtvovani novinarski posao, Mujkić posebno naglašava da postoje ozbiljni problemi vezani za samu prirodu novinarskog rada, koja se teško može svesti na algoritamske procese.

“Kao urednik sam primijetio da umjetna inteligencija mijenja novinara koji radi u redakciji. Ne želim da stvarne ljude, novinare, zamijeni neki alat. Mislim da je uvijek novinar onaj koji treba raditi taj posao i da će uvijek napraviti bolje rezultate. Ti rezultati će biti skuplji i duže će trajati, ali sigurno će uvijek biti bolji”, pojašnjava.

Novinari BIRN-a BiH testirali su koliko umjetna inteligencija može biti korisna za njihov posao, naprimjer u pronalasku ljudi koji se spominju u haškim presudama, a nisu procesuirani. Došli su do podataka da je umjetna inteligencija davala potpuno lažne rezultate, izmišljala činjenice ili optužnice koje uopće ne postoje. Ovo je pokazalo ozbiljna ograničenja AI alata u radu sa specifičnim pravnim bazama i temama tranzicione pravde.

Mujkić naglašava da treba balansirati između korištenja naprednih alata i zadržavanja suštine novinarstva.

“Pozdravljam svaki napredak alata, mi ih koristimo dosta jer nam olakšavaju život, radimo stvari koje nikada ne bismo mogli uraditi na drugi način – bez satelitskih snimaka, bez pristupa bazama podataka, obradama tih podataka. Samo treba biti svjestan šta su prednosti, a šta mane i koristiti to na odgovoran način”, zaključuje Mujkić.

Ovaj tekst je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Za njegov sadržaj isključivo je odgovorna Fondacija Mediacentar i on ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Izvor: Amina Bijelonja Muminović / Mediacentar

Fotografija: Ilustracija, Said Selmanović