Početkom jula ove godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je konačnu presudu u korist novinara Vahidina Durića iz Bihaća, kojom je utvrđeno da su mu niži sudovi – Opštinski i Kantonalni sud u Bihaću – povrijedili pravo na slobodu izražavanja, zajamčeno Ustavom BiH.

Slučaj se odnosi na članak pod naslovom “Predstavljamo vam genijalca iz Bužima: Za tri mjeseca završio fakultet”, objavljen 25. novembra 2019. na portalu bisce.ba, a prenesen iz Dnevnog avaza.

U tekstu se na satiričan način ukazivalo na činjenicu da je jedan javni zvaničnik i dugogodišnji direktor javnog preduzeća stekao diplome više i visoke stručne spreme u izuzetno kratkom roku, što je impliciralo sumnju u regularnost tog obrazovnog puta.

Iako je autor spornog teksta objavio i demanti uz kopije diploma koje je poslao tužilac, niži sudovi su proglasili Durića krivim za klevetu, izrekli mu novčanu kaznu od 1.000 KM te ga obavezali na javno izvinjenje.

U apelaciji pred Ustavnim sudom, Durić je tvrdio da se radi o temi od javnog interesa, da je članak bio satiričan komentar, a ne doslovna tvrdnja, te da su objavljeni svi relevantni demantiji.

Ustavni sud je u svojoj odluci istakao nekoliko ključnih okolnosti slučaja, a naročito:

* Način, oblik i vrijeme iznošenja ili prenošenja izražavanja,

* Prirodu i stepen prouzrokovane štete,

* Pritisak oštećenog

* Činjenica da li izražavanje predstavlja objektivnu ili tačnu informaciju o izražavanju drugih lica, te da li se odnosi na pitanja iz privatnog života oštećenog ili na pitanja od političkog ili javnog značaja.

Ustavni sud je ukinuo presudu Kantonalnog suda u Bihaću i predmet vratio na ponovno odlučivanje po hitnom postupku. Ova odluka Ustavnog suda BiH predstavlja značajan korak u zaštiti slobode izražavanja, posebno kada su u pitanju novinari i mediji koji se bave temama od javnog značaja i koriste izražajne forme poput satire.

Sud je podsjetio da sloboda izražavanja obuhvata i iznošenje stavova koji mogu biti provokativni, uznemirujući ili šokantni, ali koji doprinose javnoj debati u demokratskom društvu. Takođe, Ustavni sud smatra da nema potrebe da posebno ispituje navode o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.h Ustava BiH i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Kompletnu presudu kao i obrazloženje možete pročirati ovdje.

Autorica: Anđela Koroman

Fotografija: Canva, ilustracija