Izvještaj američkog State Departmenta o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini (BiH) za 2024. godinu navodi da, iako zakoni u BiH omogućavaju slobodu izražavanja za sve, uključujući i medije, vlasti su se tokom 2024. godine slabo pridržavale ovog prava. Kada je riječ o fizičkim napadima i pritiscima na novinare i medijske radnike, Izvještaj citira podatke Udruženja BH Novinari (BHN), navodeći da se broj slučajeva zastrašivanja, uznemiravanja, političkih pritisaka i prijetnji (uključujući prijetnje smrću) protiv novinara i medijskih kuća povećao u odnosu na 2023. godinu, te da su BH Novinari prijavili porast političkih pritisaka i verbalnih napada usmjerenih na novinare i medije općenito od strane političara i javnih zvaničnika.
U Izvještaju se navodi da je, zaključno sa julom 2024. godine, Free Media Help Line (FMHL) zabilježila 53 slučaja navodnog kršenja prava i sloboda novinara, uključujući jednu prijetnju smrću. BH Novinari navode da policija i pravosuđe nisu preduzeli dovoljne mjere da zaštite slobodu izražavanja i omoguće sigurnost novinara, a procjenjuju da je samo 25 posto registriranih slučajeva prijetnji novinarima prijavljeno pravosuđu i policiji. Pored toga, BH Novinari smatraju da su članovi pravosuđa također bili suočeni sa političkim pritiskom da ne procesuiraju one koji su prijetili novinarima, dok su mnogi pojedinci koji su upućivali prijetnje novinarima bili javni zvaničnici i političari. Jedan od slučajeva koji su navedeni u Izvještaju je kada je u junu 2024. godine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik javno optužio televizijsku stanicu BNTV sa sjedištem u Bijeljini da je “izdajnički medij” koji se bavio propagandnom kampanjom protiv njega i njegove porodice zbog izvještaja u kojima se tvrdi da su Dodik i njegova porodica iznudili više od milijardu konvertibilnih maraka (540 miliona dolara) iz javnih sredstava. Izvještaj piše da su ove Dodikove izjave izazvale široku osudu međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija koje se zalažu za slobodu štampe i prava novinara.
Dalje, Izvještaj State Departmenta naglašava da su tokom 2024. godine u Republici Srpskoj novinari nastavili protestovati protiv amandmana na zakon iz oktobra 2023. godine kojim je kriminalizirana kleveta, a za koji su nevladine organizacije (NVO) i novinari izjavili da nije u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima slobode medija. Ovaj zakon je zabranjivao izraze koji navode na rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući „govor mržnje“, ali su vlasti samo povremeno sprovodile ova ograničenja, a nikada u vezi sa online medijima.
Također, Izvještaj spominje slučaj Vojina Pavlovića, predsjednika proruske nevladine organizacije Istočna alternativa, kojeg je Tužilaštvo BiH u aprilu osudilo za negiranje genocida, navodeći da je “podsticao etničku, rasnu i vjersku mržnju, razdor i netoleranciju”. U Izvještaju se objašnjava da su ove optužbe “povezane s Pavlovićevim javnim postavljanjem plakata kojima se negira genocid u Srebrenici i Bratuncu tokom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici u julu 2023. godine, te da je Pavlović prethodno, 30. januara, optužen za govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca”.
U dijelu Izvještaja o cenzuri navodi se da je bilo slučajeva u kojima su javni službenici ometali rad novinara te da su neki mediji izvijestili da se suočavaju sa finansijskim i političkim pritiskom političara i političkih stranaka na uredničke odluke i sadržaj medija. Također, kaže se da su porezne vlasti koristile neopravdane revizije kako bi ih kaznile zbog nepoštivanja propisa. BH Novinari su osudili komentare ministra vanjskih poslova BiH i lidera političke stranke Narod i pravda (NiP) Elemedina Konakovića iz februara, koji je sugerirao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji, FTV i Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT), mogli riješiti svoje dugoročne finansijske probleme ako bi menadžment emitera “radio po diktatu” politika vladajuće koalicije. Nevladine organizacije koje prate slobodu medija okarakterizirale su izjavu kao priznanje namjere političkog utjecaja na medijsko okruženje. Free Media Help Line je ovo registrirala kao slučaj političkog pritiska na medije.
Prema Izvještaju, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja regulira tržište audiovizuelnih medija, u 2024. godini nije imala punu finansijsku i političku nezavisnost. „Lokalni analitičari su nastavili upozoravati da generalni direktor RAK-a djeluje pod političkim uticajem. Mandat Vijeća RAK-a istekao je krajem 2017. godine, ali imenovanja za novi saziv Vijeća su ostala neriješena na kraju godine. Mandat generalnog direktora RAK-a je istekao u julu, a pozicija je ostala upražnjena na kraju godine. Nevladine organizacije za slobodu medija upozorile su da je pozicija generalnog direktora RAK-a podložna značajnom političkom pritisku“, piše u Izvještaju.
Osim toga, u Izvještaju se navodi da su neki mediji primjenjivali autocenzuru jer su više političkih stranaka i vladinih institucija pokušavale uticati na uredničke politike i medijski sadržaj putem pravnih i finansijskih mjera i direktnog političkog pritiska. Mediji koji su kritizirali vladajuće stranke tvrdili su da su se suočili s poteškoćama u dobijanju nekih poslovnih ugovora, posebno sa oglašivačima.
Također, Izvještaj spominje Zakon o slobodi pristupa informacijama koji je usvojen u avgustu 2023. godine i koji je „ograničio pristup informacijama od javnog interesa zbog duge liste izuzetaka koje vlasti mogu koristiti da uskrate objavljivanje podataka, dodajući nove poteškoće za novinare i potkopavajući transparentnost.“ Ovaj novi zakon nije predvidio stvaranje nezavisnog tijela koje bi nadgledalo provedbu zakona, slabeći pristup javnim informacijama. Prema BH Novinarima, Ministarstvo pravde BiH je zanemarilo komentare i preporuke Evropske komisije za stvaranje novog nezavisnog tijela za nadzor nad provedbom zakona.
Analizirajući napore za očuvanje nezavisnosti medija, Izvještaj spominje uspostavljanje oko 30 „kontakt tačaka“ u tužilaštvima i policijskim agencijama između novembra 2023. i maja 2024. godine. Ove osobe bile su odgovorne za evidentiranje slučajeva prijetnji novinarima, pokretanje hitnih istraga i vođenje evidencije o napadima.
Autorica: Lajla Zaimović Kurtović
Fotografija: Canva, ilustracija
