Poglavlje 10 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koje se odnosi na informacijsko društvo i medije, bila je tema dvije online fokus grupe koje su organizovali BH Novinari i EU Resursni centar u okviru projekta “Mapa puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj Uniji ”. Na online događaju sudjelovalo je 14 predstavnika/ca nevladinog sektora, nezavisnih institucija, medija i medijskih organizacija iz Sarajeva i Banjaluke, koje su podijelile konkretne probleme koji usporavaju napredak u ovoj oblasti. Među učesnicima razgovora bio je i pravni ekspert Dejan Lučka, koji će učestvovati u izradi izvještaja.
Istaknuto je da vlasti u BiH ne komuniciraju dovoljno s građanima/kama, lokalnim zajednicama i stručnjacima/kinjama o planiranim promjenama, niti ih uključuju u procese. Upozoreno je na nedostatak interneta u školama i industrijskim zonama, digitalnu nepismenost, ali i na činjenicu da ne postoji jedinstveno tržište, što je suprotno EU standardima.
„ Vlast je neodgovorna, netransparentana i neproduktivna kada je u pitanju put BiH ka EU, na taj način ugrožena je i novinarska zajednica, a sam im tim i građani koji ostaju uskraćeni i za uslugu i za informaciju” rekao je Damjan Ožegović iz organizacije Transparency Internationala BiH i naglasio da Konkurentsko vijeće BiH tržište u BiH posmatra kroz teritoriju cijele drževe i onda ne prepoznaje da je na toj teritoriji tržište podijeljeno i da u pojeidnim njenim dijelovima nema konkurencije.
Učesnici fokus diskusije su naglasili da javna preduzeća imaju monopol nad internetom i telekomunikacionim uslugama, ali i da nedostaje tržišna konkurencija. „ Besmisleno je govoriti o pravima potrošača ili kvalitetu usluge ako ne postoji tržište. Javna preduzeća – pružatelji usluga iz oblasti telefonije i interneta imaju apsolutni monopol na određenom teritoriju države što pokazuju, između ostalog, njihove cijene. Zbog toga nema ni konkurencije, pa ni nadmetanja u kvalitetu usluge“, objasnila je Tatjana Majer predstavnica Ombusmena za prava potrošača.
Entitetski zakoni o e-trgovini i digitalnom potpisu dodatno otežavaju usklađivanje sa EU pravilima, rečeno je tokom rasprave.
Predstavnici medija i organizacija civilnog društva ukazali su na sporost u usvajanju neophodnih medijskih zakona, porast SLAPP-s tužbi protiv novinara/ki i nepostojanje strateškog pristupa zaštiti medijskih sloboda i primjeni novih tehnologija poput vještačke inteligencije.
Neda Tadić iz BHRT, javnog servisa na novu države, podsjetila je na teškoće sa kojima se suočava javni emiter na državnom nivou. “Suočavamo se sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama u pokušaju da isplatimo obaveze prema medijskim radnicima/cama jer entitetski emiteri nisu već godinama ispunili svoje obaveze i imaju dug od skoro 100 miliona konvertibilnih maraka”, naglasila je Tadić. Ona je istakla da marketing, koji može biti jedan od većih prihoda ovog medija, većinom nije pod kontrolom uredničog tima.
Iako je obaveza države BiH čuvati filmsko naslijeđe kao dio EU naslijeđa, to kod nije slučaj. Melina Alagić iz Udruženja filmskih radnika BiH je rekla da sve oko digitlaizacije filmova rade sami bez podrške institcija. „Institucije nemaju rzaumijevanja za naš rad i ne pomažu nam čak ni kada dobijemo grant za ove svrhe za koji je potrebno obezbjediti dio vlastitih sredstava“, naglasila je Alagić.
Građani/ke i lokalne zajednice nedovoljno su informisani i uključeni u rasprave i donošenje odluka u vezi sa obavezama koje BIH treba ispuniti u procesu pridruživanje EU, što usporava i otežava ovaj process, naročito u oblasti informacionog društva i medija.
„ Loklane vlasti ne budu ni pitane niti obaviještene o promjenama koje njima donose nove obeveze. Ima malih i jako siromašnih opština koje ne mogu izvršiti obaveze koje im se nameću“ kazao je Halko Basarić predstavnik iz Saveza gradova i opština Federacije BiH.
Tokom fokus grupa rečeno je kako u velikom broju škola nema slobodnog pristupa internetu, posebno u ruralnim sredinama, zbog čega je nemoguće govoriti o digitalizaciji, a digitalna nepismenost je veoma prisutna među stanovništvom izvan većih gradskih centara.
U okviru pripreme Mape puta za Poglavlje 10: Informaciono društvo i mediji, BH Novinari su organizovali 5 fokus grupa, proveli seriotno desk istraživanje postojeće zakonske regulative i institcionalnih kapaciteta, te obavili 10 tematskih intervjua sa predstvnicima institcija vlasti i nezavisnim ekspertima za oblast medija i informacijskog društva. Sveobuhvatna Mapa puta za Poglavlje 10 će uskoro biti predstavljena u Sarajevu.
Autorica: Anđela Koroman
Fotografije: BHN
