
Lokalna fondacija Zenica, u saradnji s Udruženjem BH novinari te Mrežom SafeJournalists, bila je domaćin info sesije “Zaštita prava i sigurnosti novinara u lokalnim zajednicama” za novinare iz Zeničko-dobojskog i Srednjebosanskog kantona.
Skupom je moderirala Velida Kulenović, predsjednica Kluba BH novinari Zenica, a penelistica je bila generalni sekretar Udruženja BH novinari Borka Rudić. BH novinari i SafeJournalist, istakla je Rudić, bilježe sve veći broj prijava, napada i prijetnji novinarima, kao i drugih slučajeva kršenja prava i sigurnosti novinara te su već do sada ove godine zabilježili 40 prijava.
To govori, smatra Rudić, da se situacija prilično radikalizuje kada je riječ o radu medija i novinara te da je to jedan od indikatora ili alarm za veći aktivizam samih novinara, medijskih kuća, ali i institucija zaduženih za provedbu zakona i zaštitu ljudskih prava novinara i novinarki.
Ona dodaje da je efikasnost pravosudnih institucija – policije i drugih sudova, na vrlo niskom nivou. Samo 25 posto prijavljenih slučajeva bude procesuirano, a napadači na novinare kažnjeni, što govori o tome da institucije moraju povećati svoju efikasnost, a da medijske kuće moraju pokazati više senzibilnosti za napade na na njihove novinare.
Samo 26 posto anketiranih medija u Bosni i Hercegovini objavi vijest o napadu na svog novinara – kazala je Rudić, koja podvlači kako treći nivo zaštite mora biti od samih novinara.
Svako prešućeno nasilje, dodala je, utiče na generiranje novih napada i nekažnjivosti napadača.
– Ključni je problem da imamo nizak stupanj prijavljivanja slučajeva i visok stupanj nekažnjivosti prijetnji i napada na novinare. To dvoje bitno utiče na profesionalni status novinara, na rad u interesu javnosti, ali i na njihovo mentalno zdravlje. Nijedan slučaj nije mali ako se krše ljudska prava i nijedan slučaj nije beznačajan ako se krši pravo na slobodu izražavanja – istakla je Rudić.
Posljedica nesankcioniranja napada na novinare je, napominje, sve češći slučaj da političari i javni dužnosnici sve češće koriste i pres-konferencije za obračune s novinarima.
– To je direktno posljedica nekažnjivosti i jedne vrste zaštite političara. U svim normalnim, demokratskim državama političar koji napadne na novinara morao bi biti smijenjen. Kod nas taj političar postaje sve popularniji, jer se u javnosti tumači da je imao hrabrosti da napadne novinara. Mi bismo s pozicije Udruženja rekli da pljuje po novinarima i krši novianrska prava. Mislim da je to dio nekulture. Način na koji sadašnji političari rade u BiH i činjenica da nijedan političar nije kažnjen zbog prijetnji novinarima – kazala je Rudić.
Problem je, dodala je, sve češće da urednici prijete svojim novinarima – nedavno je bila i jedna prijetnja smrću novinaru od strane njegovog urednika, što je, ističe, također prošlo bez sankcija.
– Medijske kuće moraju donijeti interna pravila, mi ćemo na tome insistirati, o razdvajanju vlasničke strukture i rada novinara i urednika. Odnosno, moraju se imati interna pravila za redakcijsko nasilje. Unutarredakcijsko nasilje je vrlo izraženo u BiH – i ne samo u BiH, i tome se mora stati u kraj. Jedini način je da novinari prijavljuju takvu vrstu nasilja i da se sankcioniraju urednici – smatra Rudić, koja je dodala kako novinari moraju iskazati solidarnost, dok status urednika zavisi od vlasnika medija.
Mediji i novinari moraju, kaže, stati iza novinara koji je žrtva redakcijskog nasilja, jer to neće uraditi niko drugi za novinare. Sve nabrojano dovelo je do kontinuiranog pada slobode medija na ljestvici Reportera bez granica.
– BiH je 2024. godine pala za 17 mjesta, a ove godine zabilježili smo nazadak za šest mjesta te se nalazimo na 86. mjestu – podvukla je Rudić.
Izvor: federalna.ba
Fotografija: Fena/Vehid Begunić