Nakon pet godina pravne bitke, istraživačka novinarka Arijana Saračević Helać, konačno je dočekala pravdu. Početkom februara ove godine KS u Sarajevu donio je pravosnažnu presudu po tužbi za klevetu advokata Kadrije Kolića protiv Saračević Helać. U intervju za BH novinare, ona je govorila o detaljima ovog sudskog postupka, pritiscima sa kojima se suočavala, te zašto je ova presuda važna pobjeda za sve novinare u Bosni i Hercegovini i ohrabrenje za sve one koji su putem suda dokazivali važnost istraživačkog novinarstva i rada medija u interesu javnosti. 

 1. Možete li ukratko opisati slučaj zbog kojeg ste tuženi?

Tužena sam nakon što sam gostovala na N1 televiziji 18. maja 2020. godine, gdje sam javno citirala Odluku MUP-a KS o izboru najpovoljnijeg dobavljača za kupovinu vozila za posebne namjene u vrijednosti od milion KM. U tom dokumentu je bilo jasno navedeno da je firma KM Trade dobila posao, a ja sam napomenula da je advokat Kadrija Kolić njen (su)vlasnik. To je činjenica koju su i drugi novinari ranije objavljivali. Nakon emisije, gospodin Kolić me je tužio  i kao građanin i kao advokat,  tražeći naknadu štete zbog klevete u iznosu od 9.000 KM. Bilo je to vrijeme pandemije Covida 19.

2. Nakon što ste objavili informacije javnosti, kako i na koji način su reagovale institucije, javnost, kolege/inice u mediju u kojem radite?

Institucije su, očekivano, ostale nijeme. Umjesto da odgovore na postavljena pitanja o zakonitosti nabavke, pojedinci su pokušali skrenuti pažnju s teme i diskreditovati mene kao novinarku. Javnost je uglavnom podržala moj rad, jer su građani svjesni koliko je važno istraživačko novinarstvo. Kolege su također bile uz mene, iako svi znamo da ovakvi slučajevi imaju efekt zastrašivanja na medijsku zajednicu.

3. Da li ste imali podršku tokom trajanja postupka? Koliko je podrška važna za sve novinare/ke koji se suočavaju sa suđenjima poput ovoga za klevetu?

Da, imala sam podršku Linije za pomoć novinarima i BH novinara, kao i advokata Ahmeta Efendića. Bez te podrške, ovaj postupak bi bio još teži. Kada vas neko tuži, a znate da ste objavili istinu, osjećaj nepravde može biti frustrirajući. Zato je podrška nevjerovatno važna. Ne samo pravna, već i moralna, jer pokazuje da nismo sami.

4. U kojoj mjeri i koliko Vam je značila podrška BH novinara, kao i advokatskog tima Linije za pomoć novinarima?

Njihova podrška mi je značila sve. Bez njih, zaista ne bih dobila pravosnažnu presudu u moju korist. Ne zaboravite, tužio me advokat. Linija za pomoć novinarima i BH novinari su institucije koje se bore za slobodu izražavanja i zaštitu novinara od ovakvih tužbi. Advokat Efendić je pokazao izuzetnu profesionalnost i posvećenost, jednostavno, pet godina, ulijevao mi je sigutnost. S njim je bilo potpuno novo iskustvo sa advokatima i sada sam još sigurnija, spoznajući da postoji ovakav tim. Ovo nije samo moja pobjeda, ovo je pobjeda svih novinara koji rade u interesu javnosti.

5. Koje su najveće prepreke sa kojima ste se susreli tokom trajanja postupka, i šta mislite na koji način se može poboljšati pravna zaštita novinara u Bosni i Hercegovini?

Najveći problem je što se ovakve tužbe koriste kao sredstvo zastrašivanja novinara. Postupak je trajao skoro pet godina i zamislite koliko to može iscrpiti nekoga ko nema pravnu podršku. Novinari su često suočeni s prijetnjama tužbama samo zato što rade svoj posao. Pravni okvir bi se morao mijenjati kako bi se spriječile SLAPPs tužbe – strateške tužbe koje imaju za cilj da ušutkaju novinare.

6. Da li ste očekivali ovakav ishod presude, s obzirom na dužinu postupka?

Vjerovala sam u pravdu, ali sam bila svjesna da se ovakvi procesi često koriste za iscrpljivanje novinara. Ipak, činjenice su bile na mojoj strani. Ja nisam iznijela neistine, već sam samo pročitala javno dostupan dokument. Ova presuda je važan presedan jer pokazuje da novinari imaju pravo istraživati i javno postavljati pitanja bez straha od sudskih sankcija.

7. Vi ste istraživačka novinarka, u kontaktu ste sa drugim istraživačkim novinarima/kama. Osim kroz pritiske tužbama za klevetu, sa kojim se još prijetnjama i pritscima suočavate u istraživačkom radu?

Osim tužbi, istraživački novinari se suočavaju s različitim vrstama pritisaka – od uskraćivanja pristupa informacijama do prijetnji i pokušaja diskreditacije. Kada objavite priču koja pogađa moćne ljude, često slijedi kampanja pritiska, bilo kroz sudske procese, bilo kroz negativne medijske kampanje ili anonimne prijetnje. To su metode kojima se pokušava ugušiti istraživačko novinarstvo. Lično, imala sam slučajeve unišravanja imovine i prijetnje opasne po život.

8. Kako možemo ojačati istraživačko novinarstvo, ono koje se bavi korupcijom ili drugim  nezakonitim djelima iza kojih stoje javne instititucije i moćni pojedinci povezani sa njima?  institucija?

Prvi korak je pravna zaštita. Novinari moraju imati podršku u borbi protiv neosnovanih tužbi. Drugi korak je solidarnost unutar novinarske zajednice. Moramo se međusobno podržavati i braniti kada neko bude meta napada zbog svog rada. I treće, građani moraju shvatiti koliko je važno da postoji slobodno i nezavisno novinarstvo. Javnost je naš najjači saveznik u borbi za istinu.

Autorica: Anđela Koroman

Fotografija: Privatna arhiva