
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine, ukrajinski i strani novinari, kao i medijski radnici, izloženi su raznim opasnostima. Tokom trogodišnjeg rata, Reporteri bez granica (RSF) evidentirali su 13 ubistava novinara, 47 ranjenih i jedan nestanak novinara. Također, ova organizacija bilježi da su ruske vlasti privele 18 ukrajinskih novinara te da su u toj zemlji ugašena 329 medija.
Iz RSF-a ističu da je od početka rata u Ukrajini iz te zemlje izvještavalo na hiljade novinara, uprkos izuzetno opasnom okruženju, neselektivnim i ciljanim napadima na novinare i civile.
Od ukupno 13 ubijenih novinara, dvoje je stradalo tokom 2024. godine, dok su većinu ubile ruske snage na teritoriji Ukrajine. U 2024. ubijeni su Ryan Evans, savjetnik za bezbjednost novinske agencije Reuters, te freelance novinarka Victoria Roshchyna, čija je porodica u oktobru 2024. dobila službeno pismo od ruskih vlasti s informacijom o njenoj smrti. Ona je bila zatvorena od avgusta 2023., a RSF navodi da se vjeruje da je umrla 19. septembra 2024. godine te da ruske vlasti i dalje odbijaju otkriti okolnosti njene smrti i vratiti njeno tijelo porodici.
RSF bilježi i da je od 24. februara 2022. godine najmanje 47 novinara povrijeđeno tokom izvještavanja o napadima ruskih oružanih snaga. Kao posebno opasne zone za medijske radnike izdvojeni su gradovi Kijev, istočni Donjeck, Harkov i Lugansk. Mnogi ukrajinski i strani novinari, kako navodi RSF, ciljano su napadani dok su radili u redakcijama ili na drugim lokacijama koje posjećuju novinari tokom rata, poput hotela. Neke od tih lokacija, prema izvještajima, ponovo su bombardovane kako bi se napali i oni koji su došli izvještavati o posljedicama prvog napada.
Prema evidenciji RSF-a, trenutno je u Rusiji pritvoreno 18 novinara koji su uhapšeni na okupiranim ukrajinskim teritorijama zbog odbijanja saradnje. Devet ih je osuđeno pred ruskim sudovima, a RSF navodi da su lažno optuženi za terorizam ili špijunažu.
“Drže ih u nehumanim i ponižavajućim uslovima, ponekad hiljadama kilometara od Ukrajine, te im je uskraćena medicinska pomoć – čak i onima sa krhkim zdravstvenim stanjem, poput Iryne Danilovich, ukrajinske novinarke s Krima, koja je uhapšena u aprilu 2022.”, ističu iz RSF-a.
Ova organizacija bilježi da se trenutno jedna novinarka vodi kao nestala. Riječ je o Zhanni Kyselovoj, glavnoj urednici lokalnih novina Kakhovska Zorya, koje su prestale s radom. Nju su ruske okupacione snage uhapsile u junu 2023. u njenoj kući u regiji Herson, a Moskva još uvijek nije dala informacije o njenom boravištu i mjestu zatočeništva.
Tokom trogodišnje ruske invazije, RSF je, uz pomoć lokalnih organizacija, na području Ukrajine zabilježio i druge napade na medije i novinare. Od 24. februara 2022. godine evidentirana su 23 bombardovanja ukrajinskih televizijskih tornjeva, pri čemu su neki objekti pogođeni više puta. O ovim slučajevima, kao ratnim zločinima, RSF je podnio tužbe Međunarodnom krivičnom sudu.
Ratna dešavanja od 2022. godine dovela su do gašenja 329 ukrajinskih medija. RSF navodi da su mediji prestali s radom jer su bili teško pogođeni posljedicama bombardovanja, kolapsom reklamnog tržišta te nedostatkom osoblja zbog regrutacije ili progona.
Iz RSF-a napominju da je nedavna odluka bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da suspenduje Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID) dodatno oslabila medijski sektor. RSF navodi da većina ukrajinskih medija ovisi o međunarodnom finansiranju, posebno o USAID-u, te zahtijeva dugoročnu finansijsku podršku za nastavak rada. Iz RSF-a su rekli da podržavaju novinare u Ukrajini kroz svoj Centar za slobodu medija u Kijevu i grantove za pomoć novinarima i medijskim kućama.
Prema Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, Rusija se trenutno nalazi na 162. mjestu a Ukrajina na 61. od 180 zemalja
Izvor: RSF, MCOnline redakcija
Fotografija: Pixabay / Ilustracija