BH Novinari i Helsinški parlament građana Banja Luka predstavili izvještaj o medijskom izvještavanju o ljudskim pravima.

foto: Mediacentar Sarajevo

Udruženje BH Novinari i Helsinški parlament građana Banja Luka u petak su predstavili izvještaj o nivou prisutnosti i načinu predstavljanja branitelja i braniteljica ljudskih prava u medijima u BiH, kao i Liniju za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava u BiH koja je počela sa radom početkom 2024. godine.

Nalazi izvještaja autorice Lejle Turčilo, profesorice na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, pokazali su da je u medijima mali broj sadržaja koji je posvećen temama koje se tiču zaštite ljudskih prava.

U izvještaju “(Ne)vidljivost i (re)prezentacija ljudskih prava i njihovih branitelja u medijskom i javnom prostoru u BiH” analizirano je 2.745 medijskih sadržaja u 30 medija u BiH u periodu od jula do septembra 2024., a tek 4,6 posto sadržaja odnosilo se na teme ljudskih prava.

Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari, kazala je da je od tih sadržaja jako malo bilo tematskih priča o ljudskim pravima, te da su veliki broj analiziranih tekstova o ljudskim pravima bili u formi izvještaja i vijesti.

Ovo pokazuje da se novinari ne udubljuju u temu ljudskih prava, ne analiziraju slučajeve napada na aktiviste i aktivistice civilnog društva i ne daju širi kontekst, rekla je ona. Veliki broj analiziranih tekstova o ljudskim pravima bio je isti.

“Jedan medij objavi tekst, onda drugi po principu copy-paste novinarstva prenesu taj tekst. Dakle, bilo je jako malo raznovrsnih sadržaja u vezi sa ljudskim pravima i braniteljima ljudskih prava”, navela je Rudić.

Naglasila je da se teme o ljudskim pravima u medijima moraju prepoznati kao one od javnog značaja za građane i građanke BiH, te da je obaveza novinara ne samo da informišu već i educiraju publiku iz oblasti ljudskih prava.

Rudić je naglasila i da novinari i novinarke moraju poštivati etičke strandarde kod izvještavanja o braniteljima i braniteljicama ljudskih prava, ali da je i pravo novinara da odbije izvještavati ukoliko to izvještavanje nije u skladu sa profesionalnim standardima.

“Imamo, na primjer, izvještavanje o pravima djece, i slučajevima u kojima su akteri djeca koja su maloljetna ili koja su žrtve različitih krivičnih djela. U takvim situacijama mediji ponekad na insistiranje roditelja, koji mogu odlučivati u ime maloljetne djece, uzimaju intervjue od takvih osoba, od djece. Jeste pravo roditelja, ali novinar se treba voditi sa etičnim kodeksom, i izvještavati o takvim temama i zaštititi maloljetnike u skladu sa kodeksom novinarske etike”, izjavila je.

Pored izvještaja, u Sarajevu je predstavljena i Linija za pomoć braniteljima/braniteljicama ljudskih prava u BiH koja je počela sa radom početkom 2024. godine, takođe uz podršku Evropske unije. Cilj Linije je pružanje besplatne pravne i hitne pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava u BiH koji trpe nasilje i brojne sigurnosne napade i prijetnje zbog zaštite i javnog zagovaranja ljudskih prava.

U okviru Linije za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava djeluje pravni tim obučenih advokata i advokatica koji pružaju pravnu i stručnu podršku 24/7 aktivistima i aktivistkinjama suočenim s rizicima ili prijetnjama, uključujući i njihovo zastupanje u postupcima koji se vode pred pravosudnim institucijama.

Izvor: MCOnline Redakcija