Ovo istraživanje je bilo fokusirano na oblast zaštite i sigurnosti novinara i novinarki u informativnim redakcijama i medijima u Bosni i Hercegovini sa naglaskom na specifične uzroke i posljedice
funkcionisanja medija bez jasnih pravila i procedura o sigurnosti i zaštiti novinara/ki. Specifični cilj istraživanja je bio utvrditi objektivne pokazatelje o nivou sigurnosti novinara u redakcijama, procijeniti potrebe za usvajanjem sigurnosnih protokola, te ukazati na specifične uzroke i posljedice funkcionisanja medija bez jasnih pravila i procedura o sigurnosti novinara/ki.
U anketi, kao jednom od dijelova istraživanja, sudjlovalo je 116 novinara i urednika/vlasnika iz 40 bosanskohercegovačkih medija (štampanih, elktronskih i online). Urađeno je i 10 dubinskih intervjua sa novinarkama iz lokalnih, regionalnih i nacionalnih medija u Bosni i Hercegovini. Nažalost, u našoj državi imamo dosta slučajeva gdje mnogo novinara/ki svakodnevno doživljava različite vrste napada. Među kojima su najčešći politički pritisci, napadi i prijetnje, ali sami novinari/ke neće, ne žele ili ne smiju da prijave slučajeve napada ni svojim koleginicama i kolegama u reakciji i nadređenima a kamloli nadležnim organima.
Rezultati istraživanja su pokazali da većina medija u Bosni i Hercegovini nema razvijene interne mehanizme zaštite zaposlenika/ca, značajan broj njih (48,4%) nema ni pravilnik o radu niti bilo koji drugi pravni akt kojim bi bilo regulisano pitanje sigurnosit i zaštite medijskih profesionalaca/ki. Za (17,7%) ispitanika nije uopšte poznato da li dokumenti koji regulišu interredakcijsku sigurnost uopšte postoje u njihovim medijskim kućama.
Istovremeno, veliki broj novinara/ki nije dovoljno upućen u zakonske propise koji regulišu njihova prava – njih (51,7%) ne znaju da li uopšte postoji odluka, pravilnik ili neki drugi interni akt, kao ni to da li uprava planira usvojiti takav akt. U slučajevima napada, prijetnji i drugih oblika pritisaka, prvi i najčešći oblik podrške zaposlenicima je razgovor između njih i urednika/ca radi savjetovanja kako bi se razmotrio mehanizam zaštite.
Možemo zaključiti da nepostojanje pravilnika ili drugih pravnih akta o zaštiti prava i sigurnosti zaposlenika u većini bosanskohercegovačkih medija usporava i ograničava kapacitete i efikasnost
podrške novinarkama i novinarima. Također, zaštita medijskih radnika/ca zavisni od senzibiliteta menadžmenta i kvaliteta interpersonalnih odnosa u medijima, što u nezavisnim i medijima s ohrabrujućom organizacijskom kulturom uglavnom nije problem, ali jeste u mnogim javnim medijima koji se finansiraju iz lokalnih budžeta. S druge strane, novinari/ke koji uživaju podršku nadređenih, prvo se obraćaju uredniku/ci, bolje poznaju mehanizme zaštite i lakše se nose s pritiscima.
Autorica istraživanja i izvještaja je Prof. Dr. Zarfa Hrnjić Kuduzović i možete ga preuzeti ovdje.
Istraživanje je urađeno u okviru regionalnog projekta „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji financira Kraljevina Nizozemske, a provode Nizozemski helsinški odbor i Free Press Unlimited u partnerstvo s Udruženjem/udrugom BH novinari. Pogledi, mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke, navedeni u ovom istraživanju, isključiva su odgovornost autora, te ni u kom slučaju ne odražavaju stavove Kraljevine Nizozemske niti organizacija koje provode projekt i njihovog loklanog partnera u Bosni i Hercegovini.
Izvor naslovne fotografije: Ilustracija, stechguide.com
