Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH predstavljaju istraživanje koje od 2016. godine provodi Udruženje BH novinari u okviru regionalne SafeJournalists mreže, uz podršku Evropske unije. Indeks sigurnosti novinara razvijen je 2020. i testiran 2021. godine, s ciljem da mjeri promjene u okruženju koje direktno ili indirektno utiču na sigurnost novinara i drugih medijskih aktera.

Istraživanje obuhvata podatke o napadima, prijetnjama i pritiscima na novinare u BiH, stanje medijske legislative, ekonomski položaj medija i zaposlenih, te aktuelne trendove vezane za ugrožavanje medijskih prava i sloboda. Ovogodišnje izdanje donosi i rezultate dvogodišnjeg mapiranja transparentnosti pravosudnih institucija.

Tokom 2023. Liniji za pomoć novinarima prijavljena su četiri nova slučaja radnih sporova i mobinga. Najčešće se krše prava vezana za plate, prekovremeni rad, uplate doprinosa, otpremnine i disciplinske postupke. Novinari prijavljuju i političke pritiske te pokušaje cenzure. U odnosu na 2022. godinu, broj prijavljenih slučajeva porastao je za 10,2%. Zabilježeni su pritisci i prijetnje političara (21 slučaj), verbalni napadi (17), huškanje i govor mržnje (8), prijetnje smrću (7) i fizički napadi (6). Posebno zabrinjava cenzura i samocenzura u RS-u nakon kriminalizacije klevete u ljeto 2023. godine.

Istraživanje ukazuje i na vrlo nisku sindikalnu organizovanost u medijima – procjenjuje se da svega 16% redakcija ima sindikat ili vijeće zaposlenih. Novinari rijetko prijavljuju cenzuru i političke pritiske zbog straha od gubitka posla, a i kada to učine, insistiraju na anonimnosti.

Linija za pomoć novinarima u 2023. godini zabilježila je ukupno 87 slučajeva kršenja prava i sloboda, što je oko 10% više nego prethodne godine.

U izvještaju su date preporuke za unapređenje medijskog sistema u BiH:

* Dekriminalizacija klevete iz zakonodavstva Republike Srpske;

* Uspostavljanje mehanizma za evidentiranje i praćenje SLAPP tužbi, uz učešće medijske zajednice;

* Razvoj anti-SLAPP zaštite za novinare i medije;

* Ujednačavanje zakonskih standarda i proaktivna transparentnost institucija;

* Izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama u skladu sa zahtjevima struke;

* Donošenje zakona na državnom nivou o govoru mržnje, online nasilju i prijetnjama, s jasno definisanim sankcijama.

Kompletno istraživanje možete pročitati ovdje