Sarajevo, 30.06.2024 – Kako i u kojim se segmentina može unaprijediti kvalitet i činjenična utemeljenost izvještavanja medija o radu pravosudnih institucija, bila je tema seminara održanog prije nekoliko dana u Sarajevu uz sudjelovanje 16 novinara i novinarki iz sarajevskih medija.

Odnos novinarske i pravsudne zajednice u Bosni i Hercegovini praćen je nizom izazova, a obje strane uglavnom smatraju kako je odgovornost za kvalitet i profesionalizam uglavnom „kod druge strane“. U istraživanju BH novinara pod nazivom Iskustva i percepcije novinara o transparentnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini“, čiji je autor doc dr Amer Džihana, navodi se kako postoje dvije osnovne tvrdnje o odnosu novinara, medija i pravosuđa.

Prva, koja dolazi iz novinarskih izvora, indicira da je pravosuđe nedovoljno transparentno i da time onemogućava slobodan novinarski rad. Novinari također ističu da predstavnici pravosuđa opravdane kritike njihovog rada nastoje predstaviti kao atak na nezavisnost pravosuđa.

Na drugoj strani, predstvnici pravosuđa smatraju kako nestručno i vrlo često senzacionalističko medijsko izvještavanje o sudskim postupcima i pravosuđu općenito, dovodi do urušavanja povjerenja javnosti u pravosuđe. Ova teza uglavnom je iznesena generalno tako da referira na sve medije, mada se ponekad unutar ovog pristupa ukazuje na nijanse u pristupu različitih medija.

Tokom seminara u Sarajevu je rečeno da je glavni uzrok nedovoljno kvalitetnom izvještavanju medija o suđenjima i tužilačkim istragama dug i spor, što posebno otežava rad novinarima/kama koji/e rade u dnevnim redakcijama koje trebaju infomacije i izvještaje “sada i ovdje”. Problem je i to što sudovi ne žele ustupiti spise dok se pravosnažno ne okonča postupak, a to u bh. praksi rada na sudskim predmetima može značiti i nekoliko godina. Dešava se čak da u pojedinim slučajevima sudski službenici ne mogu objasniti zašto određeni spis nije dostupan, ali ga ne žele ustupiti novinarima/kama.

„Tražila sam prvostepenu presudu od suda iz Širokog Brijega. Postupajući sudija je odbijao je dati pod izgovorom da je postupak u toku i da to mogu dobiti tek kada se pravosnažno okonča postupak. Onda sam počela da mu citiram dijelove iz Zakona o slobodi pristupa informacijama. Na kraju mi je dao presudu, ali je u tolikoj mjeri izvršio anonimizaciju da je bilo nemoguće išta iz nje saznati“, kaže jedna od sudionica treninga. .

Kod tužilaštava u BiH je neujednačena praksa u pristupu medija optužncama. Neka tužilaštva objavljuju optužnice, dok druga, uglavnom pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, odbijaju to učiniti.

Na seminaru je rečeno da je najveći problem dobiti informacije odnosno optužnice od Tužilaštva BiH. “Tužilaštvo je prije nekih 10 godina odustalo od prakse objavljivanja optužnica. Dijelom se to može tumačiti i stupanjem na snagu Zakona o zaštiti podataka. Međutim, većina ostalih tužilaštava objavljuje i dalje optužnice (uz mjere zaštite), što govori da se ne radi o napucima iz Zakona o zaštiti podataka, već o novoj praksi Tužilaštva BiH“, kaže jedna od sudionika seminara.

Kada govorimo o izvorima informacija koje novinarke i novinari koriste prilikom izvještavanja o pravosuđu, u najvećem broju slučajeva to su advokati, web stranice sudova i medijski članci, te javna ročišta, web-stranice tužilaštava i glasnogovornici sudova i tužilaštava. Novinari se u svom izvještavannju također oslanjaju na sudske spise i porodice optuženih ili oštećenih, kao i na mišljenja samostalnih eksperata i tužitelja. Lične veze u sudovima, sudije i predsjednici sudova se uvijek/često koriste kao izvori informacija u pet do 13 posto slučajeva.

Činjenica da su advokati najdostupniji zahtijeva dodatnu opreznost kod novinara, jer oni prije svega ističu činjenice i interpretacije koje idu u prilog njihovim klijentima. „Iako su nam advokati jako dobar izvor, uvijek moramo imati u vidu da su oni zainteresirana strana i da pretjerano oslanjanje na njih može iskriviti naše izvještavanje“, istaknuto je na seminaru u Sarajevu.

Seminar je organizovan u okviru regionalnog projekta „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji financira Kraljevina Nizozemske, a provode Nizozemski helsinški odbor i Free Press Unlimited u partnerstvu Udruženjem/udrugom BH novinari. Pogledi, mišljenja, nalazi  zaključci ili preporuke, izneseni na ovom događaju, isključiva su odgovornost BH novinara, te ni u kom slučaju ne odražavaju stavove Kraljevine Nizozemske niti organizacija koje provode projekt u Bosni i Hercegovini.