Mediji su izuzetno važan segment demokratije i nezamislivo je funkcionisanje bilo koje države bez profesionalnih i odgovornih masovnih medija. Mediji su okupirali naše živote i posvećujemo im više vremena nego bilo kojoj drugoj aktivnosti tokom slobodnog vremena. Ali su istovremeno korisno sredstvo za razumijevanje i praćenje svijeta oko sebe, odnosno informisanje, edukaciju pa i zabavu. Zato nam ne bi smjelo biti svejedno na koji način građani konzumiraju i procjenjuju medije, kakva je razina tih medijskih sadržaja koje pratimo i u kakvim uslovima novinari obavljaju svoj posao.

Vodeći se tim pitanjima, Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini i Udruženje/udruga BH novinari sproveli su istraživanje o nivou medijskih sloboda, kao  i povjerenju u medije među građanima Bosne i Hercegovine. (BiH). Istraživanje je provedeno u periodu od 21.marta do 11.aprila 2024.  Metodom  CATI ankete i na uzorku od 516 ispitanika. Neki od glavnih zaključaka ovogodišnjeg istraživanja su:

• U 2024.. godini građani BiH najviše vjeruju medijima (61,8%) i vjerskim zajednicama (56,7 %), a zatim nevladinom sektoru (44,4 %), te međunarodnoj zajednici (45,8 %) i uopšteno institucijama vlasti (43,1%). Političke stranke i političari pridobili su najmanje povjerenja od strane građana – 16,6 % anketiranih ima povjerenja u njih. U odnosu na 2023. godinu povjerenje građana  u medije je opalo za 5 %, te  u međunarodnu zajednicu  – u Republici Srpskoj  (RS) čak polovina ispitanika nema povjerenje u međunarodnu zajednicu.  
• Na nivou države, više od polovine ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna 54,3% . Kad je riječ o entitetima, u RS-u tek 37,6 % ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna, a nešto manje od 30,9 % da je potpuno prisutna. U Federaciji BiH (FBiH) znatno veći dio ispitanika nego u RS  smatra da je sloboda medija  djelomično prisutna (63,8%)  dok samo 10,7 % misli da je potpuno prisutna.
• Ispitanici su gotovo jednako zadovoljni radom medija i novinara u odnosu na 2023. godinu. U ovom dijelu, znatno se razlikuju ocjene u entitetima: u RS 2/3 ispitanika je nezadovoljno  radom medija i novinara ili u procentima 65,8%. U FBiH za 10 % poraslo je zadovoljstvo radom medija i novinara.
• Najviše ispitanika smatra da je politička ovisnost najveća prepreka slobodi medija ( 57,7%)  zatim opća politička klima 32%. Prema mišljenju građana RS-a,  dvije glavne prepreke slobodnom novinarstvu su politička  ovisnost (52,2 %)  i finansijska ovisnost (37,6 %). U   FBiH, političku ovisnost kao prepreku slobodnom novinarvu prepoznaje 59, 7 % ispitanika, te  opću političku klimu (28,8 %).
• Velika većina stanovnika BiH ne odobrava niti jedan oblik nasilja prema novinarima – 87,4 % ispitanika, ali ipak 12,6 % ispitanika smatra da su „u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani“. U RS i dalje više od četvrtine ispitanika odobrava nasilje prema novinarima – 26,4 % anketiranih, što je znatno manji procenat nego u 2023. godini (74,1,%) i dalje zaista zabrinjavajući podatak. U FBiH  nasilje odobrava 5,2 % anketiranih.
• U cijeloj BiH je zabrinjavajuće veliki broj građana koji nisu upoznati sa kriminalizacijom klevete u RS – čak 40% anketiranih. Gotovo polovina stanovnika RS nije upoznata sa kriminalizacijom klevete u tom entitetu, a u FBiH taj procenat je oko 34%. U oba entiteta građani su svjesni negativnih posljedica kriminalizacije klevete – u RS takvo mišljenje dijeli 30,9 % anketiranih , a u Federaciji njih 39,9%.
• Kao prvi izvor informacija, TV  polako gubi primat nad ostalim medijima  na teritoriji BiH. TV kao prvi izvor koristi 39,7 % građana, a veća polovina koristi internet (38,6%) i društvene mreže – 18,4%. U RS internet je prvi izvor informacija za 59% ispitanika, zatim slijede društvene mreže (28,7%), dok TV koristi tek 18,5, % ispitanika u svrhu informisanja. TV je još uvijek predominantan izvor informacija za 51,5 % anketiranih u FBiH, zatim slijedi internet – 31,6%, te društvene mreže (13,2%).

Istraživanje u cjelosti možete pronaći na ovom linku:  Ovdje