Sarajevo, 9. februara 2024. – Online diskusija sa advokatima – saradnicima BH novinarima i Linije za pomoć novinarima, čije je sjedište u Federaciji BiH, održana je s ciljem identifikacije ključnih izazova u zaštiti medijskih sloboda i sigurnosti novinara, u odnosu na: (a) sustavne i rigidne promjene u zakonskoj regulativi za medije i negativnog utjecaja na medijske slobode, kao i (b) visok stupanj nekažnjivosti nasilja nad novinarima.
BH novinari su ranije izvjestili da je samo 25,4 % slučajeva nasilja nad novinarima riješemo u korist novinara i medija pred pravosudnim institucijama uz kažnjavanje počinitelja. Takav rezultat je djelomično posljedice činjenice da novinari u BiH nisu krivično-pravno zaštićeni kao osobe koje obavljaju posao od javnog značaja, a djelomično posljedica nedovoljno efkasnih istraga i postupanja pravosudnih institucija. U takvoj situaciji ključno je djelovanje advokata koji mogu, kroz prvano zastupanje novinara i medija, nadoknaditi zakonske nedostatke, te insistirati na primjeni standarda Evrospkog suda u Strazbourgu u sudskim postupcima pred domaćim pravosuđem u BiH.
Advokati u posebno istaknuli povećan broj SPAPP tužbi, te veliki broj zahtjeva za uklanjanje medijskih sadržaja s web portala, koje podnose pravni zastupnici privatnih i javnih kompanija, bez ikakvih sudskih ili bilo kakvih drugih pravnog osnova. Također, razgovaralo se o sve učestalijim slučajevima mobinga i diskriminacije novinara i drugih medijskih djelatnika u redakcijama.
Iako se u Federaciji BiH još uvijek ne osjećaju u praksi posljedice kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, pravni stručnjaci i advokati su saglasni da bi novinarska i advokatska zajednica trebala biti solidarna sa kolegama iz RS i pokušati pomoći u slučajevima krivičnih postupaka za klevetu protiv medija i novinara.
Advokati iz Federacije BIH su posebno naglasili sporost pravosuđa i policije u istragama napada na novinare i medije, što njima samima otežava rad i zastupanje novinara pred tužiteljstvima i sudovima. Predložili su da se pokuša razmotriti mogćnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH radi (ne)postupanja pravosuđa „u razumnom roku“ što nanosi dodatne probleme, finansijsko iscrpljivanje i štetu novinarima i medijima. Još jednom je naglašeno kako bi trebalo organzovati zajedničku edukaciju advokata, tužilaca i sudija a sve sa ciljem dosljednje primjene standarda i prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazbourgu u bh. sudske potupke koji se tiču slobode medija i slobode izražavanja.
Ova je diskusija organizovana u okviru regionalnog MATRA projekta pod nazivom „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji financira Kraljevina Nizozemske, a provode Nizozemski helsinški odbor i Free Press Unlimited u partnerstvu sa BH novinarima.