Novinarke u BiH su marginalizovane i nedovoljno zaštićene

Sarajevo,  4.12.2023.Politički pritisci i brutalne prijetnje novinarkama se ponavljaju, a žrtve su najčešće izložene dvojstrukoj viktimizaciji: u vrijeme samog incidenta i tokom istrage, kada policijske i pravosudne institucije ne prepoznaju elemente rodno zasnovanog nasilja i prijetnje smatraju tek prihvatljivim dijelom novinarske profesije, ovdašnje tradicije pa čak i odgovorom na dobrovoljno sudjelovanje novinarki u javnom komunikacijskom prostoru, uključujući i društvene mreže. Ovo je, među ostalim, istaknuto u okviru diskusije u Sarajevu o temi sigurnosti novinarki u medijskim kućama sa fokusom na razvijanje internih sigurnosnih procedura i pravila za podršku novinarkama i svim drugim ženama u medijima.

Diskusija je organizovana sa ciljem prikupljanja informacija i pojedinčnih story  novinarki i njihovog iskustva sa online nasiljem, kao i nasiljem i mobingom koje doživljavaju unutar redakcija u kojima rade. Tokom diskusije razgovaralo se i o različitim vidovima pomoći novinarkama i urednicama, uključujući i unapređenje njihovih znanja u korištenju  pravnih i institucionalnih mehanizama zaštite u slučajevima prijetnji, politčkih pritisaka i drugih oblika nasilja kojem su izložene zbog svoje profesije i spola, podjednako u offline i online sferi.

FOTO: BH Novinari

Kao krovna organizacija novinara i novinarki u BiH, BH novinari su rodnu ravnoprvanost i rodne politike već ugradili u svoj portfolio vrijednosti, te se stoga intenzivnije bavi zaštitom žena u medijima, vodi evidenciju o napadime sa uključenim rodnim elementima, te ima Mrežu novinarki sa preko 300 članova i članica, pokušavajući poboljšati položaj žena u medijima.

Sudionicama događaja prezentirani su podaci Linije za pomoć nvinarima, koja je u 2023.  godini zabilježila 35 slučajeva u kojima su napadnute novinarke. Bile su izložene fizičkim napadima, prijetnjama i uvredama, pritiscima, kršenju radnih prava, mobingu, diskriminaciji, mizoginiji i govoru mržnje. Zabrinjavajuća je činjenica da iza tih napada stoje javni zvaničnici i političari, kao i osobe bliske političkim i nacionalnim vođama, kao i pojedinci aktivni na društvenim mrežama koje podržavaju politički lideri, naglašeno je tokom doskusije.

Novinarke, njih 12 iz različiith medijskih kuća, govorile su o „nevidljivom nasilju“ kojem su svakodnevno izložene u svojim medijskim kućama, a iza kojih stoje urednici i/ili menadžeri medija. Nerijetko u medijskim kućama svjedočimo međugneracijskom nasilju, naročito se to dešava u većim medijskim kućama i sa većim brojem uposlenika, gdje žene različitih generacija ne pronalaze adekvatne načine profesionalne podrške, solidarnosti i zajedičkog učenja i djelovanju  u okvirima teških radnih uvjeta u govotvo svim bh.medijima.  Neke od novinarki su govorile i o marginalizaciji žena u medijima, naročito kada je riječ o imenovanjima na pozicije menažeta i u članstvu u upravnih u nadzornih odbora medijskih kuća. „Novinarke ne samo da nisu vidljive u medijima, već i same često ne prihvataju svoje spolne i rodne identitete kao motiv za snažniju borbu za ravnopravnost u radu i dostojanstvo u profesionalnoj komunikaciji“, rečeno je.

Tokom dvosatne diskusije novinarke i njihove edukatorice su razgovarale detaljnije o zakonskim i istitucionalnim mehanizmima zaštite žena u slučajevima offline i online nasilja, specifično rodno –zasnovanog nasilja. Istaknuto je da se u pravosudnoj praksi i postupanju tužitelja i sudija  ne koriste dovoljno dva zakona kojima je moguće efikasnije štititi žene – to su Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o sprečavanju svih oblika diskriminacije. Uz primjenu ovih zakona, kao jendog od mehanizama efikasnije pravsudne zaštite žena u medijima, naglašena je i potreba jačanja Mreže novinarki u BiH kao internog profeionalnog mehanizma i oblika organzovane pdorške novinarkama i njihove zaštite.

 

Ova je diskusija organizovana u okviru regionalnog MATRA projekta pod nazivom „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji financira Kraljevina Nizozemske, a provode Nizozemski helsinški odbor i Free Press Unlimited u partnerstvu sa BH novinarima.

 

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest