Sve veći broj tužbi za klevetu koje većina medija ne može finansijski podnijeti

Organizacija SafeJournalists izdala je Indeks sigurnosti novinara zapadnog Balkana (WB-JSI) koji je istraživački utemeljen alat dizajniran sa ciljem da izmjeri i prati promjene u odgovarajućem društvenom i političkom okruženju zemalja zapadnog Balkana, koje imaju direktan i indirektan utjecaj na sigurnost novinara i medijskih aktera prilikom obavljanja svog posla.

Indeks sigurnosti novinara zapadnog Balkana se primarno oslanja na istraživačke dokaze koje su prikupili i analizirali partneri u platformi SafeJournalists.net u skladu sa rigoroznom istraživačkom procedurom.

Prikupljeni podaci o različitim dimenzijama kompleksnog koncepta „sigurnosti novinara” kvantificirani su i grupisani u kompozitni indikator Indeks sigurnosti novinara, kako bi se pratile promjene u sedam država zapadnog Balkana tokom vremena.

Između ostaloga u izvještaju se navodi da je opredijeljenost vlasti u Republici Srpskoj da se kleveta kriminalizira izazvala burne reakcije unutar medijske zajednice, koja je ovakve poteze okarakterisala kao gušenje slobode izražavanja i pokušaj ušutkavanja nezavisnih medija.

– Bilježi se sve veći broj tužbi za klevetu koje većina medija ne može finansijski podnijeti. Političari nastavljaju koristiti tužbe za klevetu kako bi izvršili pritisak na pojedine medije i novinare, a pravosuđe je u većini slučajeva na strani političara. Zakoni kojima se štiti povjerljivost novinarskih izvora ostali su nepromijenjeni u 2022. godini – navodi se.

Kako je istaknuto medijska legislativa ne samo da nije unaprijeđena, već je pokrenuta kriminalizacija klevete kao dodatni pravni instrument ograničenja slobode izražavanja, a političari i predstavnici pravosuđa nastavljaju vršiti pritiske na novinare, dok su uvjeti rada novinara su lošiji.

Bilježi se porast kršenja medijskih sloboda i sigurnosnih rizika za novinare za 137 posto, a politički utjecaji i direktna miješanja u rad medija u Bosni i Hercegovini sve su izraženiji.

Također, povećan je broj slučajeva koji su riješeni na sudovima u korist novinara, iako su istrage napada na novinare i dalje nezakonito dugotrajne i neefikasne, a konačne presude bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.

Tokom 2022. godine zabilježena su 22 slučaja prijetnji i pritisaka na novinare te sedam prijetnji i napada na medijske kuće. Bilježi se znatan porast političkih pritisaka općenito i govora mržnje u online sferi što je uticalo na pad Bosne i Hercegovine za devet mjesta na svjetskim ljestvicama medijskih sloboda.

Upozorava se i na to da su vlasti u Republici Srpskoj najavile da će, pored kriminalizacije klevete, donijeti zakone o sprečavanju širenja lažnih vijesti i o sprečavanju govora mržnje, dok postojeći zakoni ne sadrže odredbe na temelju kojih bi mediji bili zaštićeni od SLAPP tužbi.

Pojedini političari i javni zvaničnici podnose na desetine tužbi protiv istih medija. S obzirom na loš ekonomski položaj većine medija i novinara, pokrenuta je inicijativa za osnivanje fonda za odbranu novinara pred sudovima.

Tokom 2022. godine nije bilo značajnih promjena u pogledu sindikalnog organiziranja i udruživanja novinara. Na osnovu iskazanih potreba članova novinarske zajednice, Udruženje BH novinari pokrenuli su aktivnosti za osnivanje Sindikata novinara na nivou BiH koji bi zastupao interese novinara kao partner u dijalogu sa vlastima.

Izvještaj ističe i da većina novinara i dalje radi u nepovoljnim ekonomskim i radnim uvjetima. Iako imaju potpisane ugovore o radu, poslodavci često krše njihova radna prava, posebno u privatnim medijima. U štampanim medijima više od 50 posto novinara imaju plaću nižu od prosječne.

U 2022. godini Liniji za pomoć novinarima prijavljeno je 11 slučajeva vezanih za radne sporove ili mobing, kao i politički pritisci i pokušaji cenzure. Rodno zasnovano nasilje i online nasilje prema novinarkama je u porastu.

– Nisu napravljeni pomaci u pogledu uspostave mehanizama za prijavu govora mržnje i prijetnji smrću od strane institucija. Prijetnje i govor mržnje novinari najčešće prvo prijave Liniji za pomoć novinarima te policiji. Policija u većini slučajeva reagira pravovremeno, iako u mnogim slučajevima širenja govora mržnje online i hakerskih napada na medije napadači ostaju nesankcionirani – naveli su.

U prošloj godini zabilježena su i tri slučaja obustave istraga od strane tužilaštava uz obrazloženje da nema elemenata krivičnog djela, a u 2022. godini zabilježen je jedan slučaj dodjele privremene policijske zaštite redakciji Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, i to nakon prijetnji koje je novinarki CIN-a uputio visokorangirani policijski službenik.

Istovremeno, i dalje raste broj napada i pritisaka na novinare od strane političara i javnih zvaničnika – u 2022. godini registrirano je 14 takvih slučajeva. Do sada nijedan političar nije sankcioniran zbog verbalnih ataka, uvreda i pritiska na novinare i medije.

U izvještaju se navodi da efikasnost institucija u pogledu istraga napada na novinare i druge medijske profesionalce i dalje je nezadovoljavajuća. Nalogodavci napada većinom ostaju neidentificirani, a u velikom broju prijavljenih slučajeva nadležna tužilaštva donose odluke o obustavljanju istraga.

– Uprkos nalogu koji je Parlamentarna skupština BiH dala Vijeću ministara, do kraja 2022. godine nisu usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima bi se napad na novinare tretirao kao zasebno krivično djelo – podsjeća se u izvještaju.

Broj slučajeva govora mržnje protiv novinara se povećava iz godine u godinu, posebno putem društvenih mreža. Govor mržnje i dalje je nedovoljno jasno zakonski definiran. Postojeći zakoni prepoznaju samo krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i u tom okviru se tretira i online uznemiravanje.

Sa namjerom da se unaprijedi i poboljša transparentnost, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH usvojilo je četverogodišnji akcioni plan – Komunikacijsku strategiju kao kišobran strategiju za sudove i tužilaštva na svim nivoima, ali taj dokument nije obavezujući za institucije.

Ipak, pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini i dalje su na meti kritika novinara i medija zbog netransparentnog rada i zatvorenosti prema javnosti kada je u pitanju pristup određenim informacijama.

Izvor: SafeJournalists/Analiziraj.ba