Države članice Europske unije žele odobriti špijuniranje novinara i njihovih izvora. Zvuči doista nevjerojatno, ali sjećate li se afere Pegaz?
Novinari diljem svijeta nadzirani su pomoću softvera koji omogućava inficiranje mobilnih telefona i prisluškivanje telefonskih razgovora te čitanje poruka, e-pošte. Tajne službe i policije tako su nadzirale telefonske razgovore i digitalnu komunikaciju stotina novinara, aktivista za ljudska prava, odvjetnika i političara, pa i predsjednika država.
Grupa istraživačkih novinara iz njemačkih javnih servisa WDR i NDR, Süddeutsche Zeitunga, Die Zeita uz organizacije Forbiden stories i Amnesty international, otkrile su da su tajne službe i policije softverom kupljenim od izraelske tvrtke NSO, prisluškivale telefone više od 180 novinara, posebice u Mađarskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Belgiji i Azerbajdžanu. Među špijuniranim novinarima bila je i glavna urednica britanskog FT-a, reporteri francuskog Le Mondea, reporterka CNN-a… Skandal je bio ogroman.
Predstavljajući ideju Europskog akta o slobodi medija potpredsjednica EK Vera Jurova naglasila je da akt o slobodi medija uključuje jake zaštitne mjere protiv upotrebe špijunskog softvera protiv medija, novinara i njihovih obitelji.
Europska federacija novinara pozdravila je ideju Europskog akta o slobodi medija, ali amandmanima smo, među ostalim, zatražili dodatno poboljšanje u pogledu zaštite izvora novinara i postavljanja špijunskog softvera u skladu s međunarodnim standardima, kako bi zakon osigurao zaštitu novinara od svih oblika nadzora koji ugrožavaju zaštitu novinarskih izvora.
No, države članice odlučile su krenuti potpuno suprotnim smjerom. Francuska je zatražila iznimku od opće zabrane postavljanja špijunskog softvera protiv novinara, zahtijevajući da odredbe o učinkovitoj zaštiti novinarskih izvora “ne dovode u pitanje odgovornost država članica za očuvanje nacionalne sigurnosti”.
Vijeće EU prihvaća ideju slabljenja EMFA-e i 2023. godine u Europi suočavamo se s činjenicom da se Vlade EU-a slažu da treba odobriti špijuniranje novinara i njihovih izvora na nejasnim temeljima “nacionalne sigurnosti”.
Naravno da Europska federacija novinara oštro odbacuje stajalište Vijeća EU-a o Europskom aktu o slobodi medija (EMFA) i osuđuje udar na slobodu medija, tvrdeći da bi takvo zakonodavstvo dodatno ugrozilo novinare i njihove izvore, jer takva bi iznimka zapravo poništila izvornu ideju zaštite novinara od špijuniranja. Tko će odrediti što je opravdani razlog za špijuniranje radi nacionalne sigurnosti?
Podsjetit ću da je nakon otkrivanja Pegaz afere, u siječnju 2022, u Mađarskoj provedena istraga. Mađarsko nacionalno tijelo za zaštitu podataka i slobodu informacija izdalo je izvješće u kojem zaključuje da su u svim slučajevima koje su istraživali, uključujući i one u kojima su prisluškivani novinari, ispunjeni svi zakonski kriteriji za primjenu špijunskog softvera i da je špijunski softver korišten za zaštitu nacionalne sigurnosti. Nije objašnjeno zašto ti novinari predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Zato je potrebno donijeti odredbu koja će biti imperativ državama članicama da osiguraju zaštitu novinara i njihovih izvora od špijuniranja.
Europska federacija novinara pridružila se svojim podružnicama i drugim organizacijama civilnog društva u pozivanju država članica da preispitaju svoje trenutno stajalište i poduzmu korake za smislenu zaštitu novinara i njihovih temeljnih prava i osiguraju da akt štiti novinare i njihova temeljna prava tako da se:
– eliminira iznimka za “nacionalnu sigurnost”
– ograniči popis kaznenih djela koja dopuštaju represivne mjere protiv novinara i novinarskih izvora te zabrani postavljanje špijunskog softvera
– uključi jake zakonske zaštitne mjere za zaštitu i poštovanje slobodnog i neovisnog novinarskog rada.
Sve drugo vodi nas u neka prošla vremena, daleko od slobodnog demokratskog svijeta kojem Europa želi pripadati. Svijeta u kojem je novinarstvo zaista javno dobro i oni koji donose odluke imaju hrabrosti i pameti osigurati okvir u kojem će novinari slobodno i neovisno raditi. Danas smo okrenuti prema Europskom parlamentu u nadi da će imati odvažnosti i vratiti Europski akt o slobodi medija na pravac koji je zamišljen, koji vodi ka jačanju zaštite novinarskih sloboda, stvaranju čvrstog okvira za neovisan, profesionalni rad novinara.
Izvor: Sindikat Novinara Hrvatske
