Piše: Đorđe Vujatović/Media.ba 

Nakon slobode govora, vlast u Republici Srpskoj (RS) je odlučila da se obračuna i sa nevladinim sektorom, a time i sa nezavisnim medijima koji su registrirani kao nevladine organizacije i novac dobivaju od stranih donatora.

Znakovito, u istom danu, 23. marta, kada je u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) usvojen Nacrt o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizira kleveta i uvreda, u drugoj instituciji, udaljenoj samo 500 metara, Vladi RS, utvrđen je još jedan nacrt zakona koji takođe izaziva zabrinutost građana, aktivista i novinara – Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Ovaj nacrt se pred ministrima našao u nastavku 13. sjednice, iako nije bio naveden u Dnevnom redu koji je dostavljen medijima. Kao obrazloženje za donošenje ovog propisa, Vlada RS je navela da do danas nije posebnim zakonom uređena oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga, kao i nadzor nad zakonitošću rada, te da se zbog nepostojanja ovog zakona stvaraju “pretpostavke za urušavanje pravnog sistema i ustavnog uređenja RS i čine štetne posljedice na rad organa i organizacija RS”. Na istoj sjednici, Vlada RS je usvojila i Informaciju o prekidu saradnje sa američkim i britanskim diplomatama u Bosni i Hercegovini (BiH) zbog, kako navode, antidejtonskog djelovanja.

Ministar pravde RS Miloš Bukejlović rekao je da će se ovim zakonom uvrstiti inspekcijski nadzor neprofitnih organizacija jednom godišnje i uvesti  mogućnost vanredne kontrole po predstavkama građana, pravnih lica i organa RS. U video izjavi koju je dostavio medijima kazao je da neke organizacije “kroz nelegalne novčane tokove, koriste sredstva za pravljanje društvene destrukcije i destabilizacije i eventualnog finansiranja terorističkih organizacija”.

“Finansijski tokovi, podnošenje finansijskih izvještaja i poslovne knjige nisu bile dostupne na bilo koji način, kada je u pitanju ova vrsta organizacija”, naveo je Bukejlović.

Isključivo organizacije koje se finansiraju stranim sredstvima

Predloženi Nacrt zakona, koji ima četiri stranice, odnosno 20 članova, objavljen je nedavno na stranici Vlade RS. Iako se u naslovu odnosi na registar i javnost rada neprofitnih organizacija, u zakonu se ove neprofitne organizacije definišu isključivo kao one koje u “cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva…”

Ovakve neprofitne organizacije obavezne su Ministarstvu pravde RS dostavljati polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj, a njihovi materijali koji se objavljuju putem medija i informacionih i telekomunikacijskih mreža moraju imati oznaku “neprofitna organizacija”. Prema nacrtu, registar ovih organizacija vodilo bi Ministarstvo pravde RS.

Iz organizacije Transparency Internationala BiH (TI BiH) kažu da je veoma zanimljivo da nikada nije zaživio registar svih nevladinih organizacija, a posebno onih koji se finansiraju novcem iz javnih budžeta.

Prema riječima Ivane Korajlić iz TI BiH, organizacije koje se regularno finansiraju nemaju ništa protiv da se vrši kontrola finansija, te da se objavljuju ti izvještaji, jer organizacije već imaju i postojećom legislativom tu obavezu. Objašnjava da su udruženja obavezna podnositi finansijske izvještaje Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge, Ministarstvu pravde BiH ili drugim nadležnim institucijama.

“Postoji mehanizam koje nadležne institucije mogu iskoristiti da kontrolišu finansiranje, uključujući Poresku upravu. Upravo sada je TI zajedno sa drugim organizacijama u prethodnih nekoliko mjeseci imao vanrednu kontrolu Poreske uprave“, kaže Korajlić za Mediacentar.

Kada se to sve sagleda, dodaje Korajlić, vidljivo je da je stvarni cilj ovog zakona pritisak na udruženja i etiketiranje udruženja kao stranih agenata, da bi se ugasilo, kako kaže, ono malo nezavisnih organizacija koje objektivno prate rad institucija u RS.

U novom nacrtu je, između ostalog, navedeno i da je ovim neprofitnim organizacijama zabranjeno političko djelovanje, pod kojim se podrazumijeva i svaka aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima RS ili predstavnicima RS u institucijama BiH u smislu formulisanja, usvajanja ili izmjene propisa i politike RS ili u smislu političkog i javnog interesa. Korajlić smatra da je ovaj dio nacrta posebno sporan jer se odnosi i na “aktivnosti zagovaranja koje civilno društvo stalno radi, a koji se tiče razvoja politika, djelovanja prema institucijama“.

Prema njenim riječima, na ovaj način će biti ograničeno djelovanje bilo kojeg udruženja koje radi u javnom interesu i djeluje prema donosiocima odluka, da se unaprijede zakoni, strategije i javne politike.

Stefan Blagić, politički analitičar i aktivista, kaže da je ovaj zakon u koliziji sa ostalim zakonima, na primjer sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi koji građanima omogućava peticije za izmjene zakona u NSRS ili jedinicama lokalne samouprave. Kako navodi, ako bi se zabranila politička aktivnost NVO sektoru, bilo bi onemogućeno i predlagajne zakona ili inicijativa, posebno za ostvarivanje prava mnogim marginalizovanim grupama. Licemjerno je, dodaje, da se predlaže zakon o stranim agentima za nevladine organizacije (NVO), dok s druge strane, javne institucije dobijaju, takođe, redovno grantove iz mnogih međunarodnih organizacija, kao i vlada drugih država. Smatra ipak da neće doći do usvajanja ovakvog zakona jer je velika opasnost za demokratske procese u BiH.

Posebna oznaka za neprofitne organizacije

Pod posebnim udarom će se naći mediji koji sredstva za rad uglavnom prikupljaju preko raznih međunarodnih grantova koji se dodjeljuju za novinarstvo i rad medija. Ovi mediji će morati imati oznaku “neprofitne organizacije” na materijalima, člancima i prilozima koje emituju.

“Etiketiranjem se izlažu mediji i novinari opasnosti, ograničava se sloboda. Bojim se da bi došlo do gašenja nezavisnih malih medija koji se i sada bore sa pritiscima i prijetnjama. Kakva je budućnost istraživačkih medija? Otežan i nesiguran rad. Stvorila se pogrešna slika u javnosti da neprofitni mediji dobijaju milione maraka, dok se većina nezavisnih medija bori sa nedostatkom kadrovskih resursa upravo zbog finansija. Napadi na medije su sve učestaliji, bojim se da će biti još gore, jer nakon nedjelovanja policije na napad huligana na aktiviste u Banjaluci, dala se poruka javnosti da se nasilje može provoditi bez sankcija”, objašnjava za Mediacentar Jelena Jevđenić, urednica portala Impuls iz Banjaluke.

Jevđević kaže da su već nekoliko puta bili etiketirani kao strani plaćenici i rušitelji RS, jer su, dodaje, pisali o kriminalu i korupciji.

“Nakon niza napada u Banjaluci na sve što je alternativno vlasti, imamo dozu straha. Mi kao društvo imamo istoriju paranoje i straha od stranih agenata i uticaja još iz socijalističkog perioda. Prije smo imali komšije koji su prijavljivali komšije zbog sumnjivih aktivnosti, danas imamo huligane koji ne prijavljuju već nasilno djeluju. Ovo je samo nova trauma već istraumatiziranom društvu”, zaključuje Jevđenić.

(Integralni tekst dostupan je na portalu Media.ba)