Zastrašivanje, politički pritisci, prijetnje i uznemiravanje novinara/ki i medija u Bosni i Hercegovini (BiH), nastavljeno je tokom 2022. godine. Odsustvo transparentnosti o vlasništvu medija i dalje je problem, a u medijskom izvještavanju dominiraju nacionalistička retorika i etničke i političke pristrasnosti, navodi se u izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH).
Tokom 2022. godine Linija za pomoć novinarima (FMHL) zabilježila je 40 slučajeva navodnih kršenja prava i sloboda novinara, uključujući pet prijetnji smrću i jedan fizički napad, piše u izvještaju izvršnog odjela savezne vlade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji je odgovoran za vanjsku politiku i odnose zemlje.
Kao jedan od primjera u izvještaju navodi se slučaj u kojem je načelnik Sektora uniformisane policije Federalne uprave policije (FUP) Zoran Čegar 26. oktobra prijetio novinarki Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, nakon čega je suspendovan sa pozicije.
State Department navodi i negativne komentare predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika koji su, kako se navodi, često izgovoreni tokom predizborne kampanje na račun bijeljinske televizije BNTV, izdvajajući napad koji se dogodio na snimatelja spomenute televizije na skupu SNSD-a, što su osudili BH novinari.
Naveden je i slučaj koji se dogodio nakon Opštih izbora u BiH 2022., a koji uključuje porodicu Dodik. Dodikova kćerka Gorica Dodik objavila je na Twitteru fotografiju visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i vlasnika BNTV-a Vladimira Trišića, uz natpis “Hitler i njegov sluga”. BH novinari su pozvali institucije BiH da na odgovarajući način procesuiraju prijetnje i govor mržnje protiv novinara putem društvenih mreža.
Izvještaj podsjeća i na izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je uveo visoki predstavnik u BiH 2021. godine, kako bi sankcionisao poricanje genocida, veličanje ratnih zločina, te širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti, te navode da uprkos tome, do novembra nijedna osoba nije optužena ili procesuirana za ova djela. Navedeni su i podaci Memorijalnog centra Srebrenica koji pokazuju da je poricanje genocida smanjeno za skoro 80 posto u julu nakon izmjene Zakona. Zakon o slobodi izražavanja zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući govor mržnje, ali su vlasti, kako je istaknuto u izvještaju, ova ograničenja provodile povremeno i nikada za internet medije.
„Najveća bošnjačka etnonacionalistička stranka, Stranka demokratske akcije (SDA)”, kako je nazvana u izvještaju, nastavila je da „omalovažava vlasnika Face TV-a Senada Hadžifejzovića i njegovu porodicu“. Podsjetili su da je član SDA Faruk Kapidžić napisao na Facebooku da je Hadžifejzović “bolesni novinar”, “ucijenjena kukavica” i “lopov”. Ove uvrede su, kako je navedeno, bile reakcija na satirični prilog emitovan na Face TV-u koji je uključivao kompromitujuće fotografije zvaničnika SDA prikupljene sa društvenih mreža.
Također, spomenute su i prijetnje smrću upućene banjalučkom blogeru i kolumnisti Srđanu Puhalu koje su u maju 2022. uslijedile nakon što je na Analiziraj.ba objavio komentar o broju ubijene djece u Sarajevu tokom rata. BH novinari i regionalna Mreža Safejournalists branili su njegovu slobodu izražavanja, tražeći od policijskih i pravosudnih organa da istraže i sankcionišu one koji su širili govor mržnje i one koji ugrožavaju njegova lična i profesionalna prava, kako piše u izvještaju.
Porastao je broj verbalnih napada na novinare tokom godine, a nepoštivanje novinara/ki i novinarstva se nastavilo, i prema izvještaju State Departmenta, postalo dominantno ponašanje političara širom zemlje.
„Na pitanja koja im se ne sviđaju bh. političari su često reagovali uvredama na osnovu spola, godina, etničke ili političke pripadnosti, pokušavajući diskredovirati novinare, kategorizirajući ih kao nesposobne ili kao političke marionete“, piše u izvještaju. Podsjetili su da je Dodik u martu pokazao srednji prst grupi snimatelja dok je prolazio na ročište u Tužilaštvo BiH. BH novinari su nakon toga pozvali medijsku zajednicu da bojkotuje Dodikove istupe u javnosti dok se ne izvini svim novinarima/kama, što on nije učinio.
Navedeni su i slučajevi napada političara na novinarke u BiH, uz podsjećanje da je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP-a) Nermin Nikšić novinarku N1 Sunčicu Šehić nazvao “jadnom”, dok je premijer Kantona Sarajevo (KS) Edin Forto u emisiji televizije TVSA vikao na novinarku, pokušavajući da diskredituje njena pitanja. Reakcija na oba slučaja je uslijedila od Upravnog odbora BH novinara.
Spomenut je i Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i Pravda, koji je reagujući na medijske napise o njemu, određene portale označio “režimskim”, optužujući ih da vode kampanju protiv njega.
Prema podacima BH novinara, povećan je broj rodno zasnovanih napada i pritisaka na novinare, a broj prijetnji novinarkama naglo je rastao u posljednje tri godine sa skoro 70 registrovanih slučajeva. Dodaje se da je otprilike 50 posto ovih prijetnji dolazilo od političara i drugih zvaničnika.
U dijelu izvještaja koji govori o cenzuri navodi se da je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) primila šest pritužbi u vezi sa govorom mržnje, ali da nije utvrdila nijedan slučaj govora mržnje u elektronskim medijima. Vijeće za štampu i online medije u BiH zabilježilo je, kako navode, 110 pritužbi na govor mržnje, od čega se osam odnosilo na tekstove objavljene u online medijima. Do septembra je riješena 81 pritužba putem medija koji su ili povukli, ili uradili ispravke u spornom tekstu, u zavisnosti od toga šta je Vijeće za štampu od njih tražilo da učine.
U izvještaju se navodi i politički i finansijski pritisak na medije. Prema informacijama koje su dostavili mediji, poreski organi su koristili poreske revizije da kažnjavaju medije koji izvještavaju kritički, vršeći revizije bez opravdanja. „Ove vlasti, za koje se pretpostavlja da djeluju pod vodstvom vladajućih političkih stranaka, koristile su revizije i navode o utaji poreza za zastrašivanje i cenzuru medija. Širi ekonomski pad takođe je nastavio da narušava finansijsku stabilnost medija širom zemlje, često ih prisiljavajući da smanje svoje poslovanje i čineći ih ranjivijim na spoljni pritisak“, piše u izvještaju.
Reakcije na istraživačke priče koje se fokusiraju na korupciju visokih pravosudnih zvaničnika i njihov nedostatak odgovornosti nastavile su stvarati pritisak na novinare/ke. U izvještaju se podsjeća da je Franji Šarčeviću, glavnom uredniku portala Prometej.ba, njegovoj redakciji i članovima porodice, u augustu prijećeno nasiljem, prvo od, kako je navedeno, političkog magazina Stav, bliskog sa SDA, a kasnije i od šire zajednice društvenih mreža.
Istog mjeseca, i glavna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović, dobila je mizogine i uvredljive komentare, uključujući i prijetnju.
Izvještaj podsjeća da su u januaru generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić i novinar Slađan Tomić primili prijetnje putem Facebooka od Jasmina Mulahusića, stanovnika Luksemburga, koji je prijavljen policiji. Dodaje se da je Mulahusić, koji je 2021. godine bio uhapšen u BiH zbog krivičnog djela širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti, prijetio i Selmi Fukelj, novinarki Mediacentra Sarajevo, kao i glavnom uredniku Inforadar.ba Almedinu Šišiću. Svi ovi incidenti prijavljeni su policiji, a Tužilaštvo BiH je u procesu istrage protiv Mulahusića, koji je, kako je naglašeno, nastavio koristiti svoje naloge na društvenim mrežama za targetiranje novinara/ki i medija širom zemlje.
U izvještaju se navodi i da su javni emiteri na državnom (BHRT) i entitetskom nivou (RTV FBiH i RTRS) nastavili sa radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi omogućili nezavisnu uređivačku politiku.
„RTV FBiH je nastavila pokazivati selektivan pristup vijestima. Vlada RS je nastavila da povećava svoju direktnu kontrolu nad RTRS-om, što je snažno pojačalo pozicije i narative vladajuće koalicije u tom entitetu. Neprovođenje državnog Zakona o javnoj radiodifuziji i uspostavljenog sistema naplate pretplate dovelo je BHRT do ruba bankrota, primoravajući ga na smanjenje poslovanja. Entitetski emiteri bili su zaduženi za naplatu pretplate i dijeljenje jednog dijela sa BHRT-om, ali to nisu učinili“, navedeno je.
Dodaje se da neuspjeh državnog parlamenta da usvoji sistemska rješenja za osiguranje održivosti BHRT-a i dalje ugrožava budućnost ovog državnog emitera.
Izvještaj takođe navodi i da je Udruženje BH novinari zabilježilo porast broja slučajeva koji su riješeni u korist novinara i novinarki, ali i da je u aprilu Tužilaštvo Kantona Sarajevo, uz podršku Misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH, imenovalo tužioca zaduženog za komunikaciju i koordinaciju sa novinarskim udruženjima i agencijama za provođenje zakona u slučajevima krivičnih djela protiv osoba koje obavljaju poslove od javnog značaja u oblasti informisanja.
(Izvor: State Department)
