Piše: Admir Arnautović

„Predsjednik suda ne daje intervju i izjave medijima jer to nije propisano nijednim zakonom kao obaveza“. „ Javni nastupi u medijima rukovodilaca sudova i tužilaštava ne mogu doprinijeti boljoj percepciji i transparentnosti“. „Konferencije za medije se ne održavaju jer se na web stranici objavljuje godišnji izvještaj koji svako može pročitati“. Ovakve zbunjujuće, pa čak i zabrinjavajuće poruke su se mogle čuti tokom razgovora sa predstavnicima pravosudnih instucija u BiH tokom istraživanja i  analize postojećeg stanja u oblasti komunikacija, koje je prije dvije godine provedeno za potrebe kreiranja jednog strateškog dokumenta. To su samo neki među brojnim signalima i pokazateljima da proaktivne komunikacijske aktivnosti, naročito s medijima, unutar pojedinih pravosudnih institucija nisu prihvaćene kao značajne u jačanju povjerenja javnosti u rad sudova i tužilaštava.

Evidentni su i drugi primjeri nedovoljno razvijene svijesti o značaju  transparentnosti i komunikacije pravosuđa sa različitim zainteresiranim javnostima. Međutim, postoje i svjetliji primjeri dobro organizirane komunikacije iz sudova i tužilaštava,  koji mogu  i svakako će u narednom periodu biti platforma za razmjenu dobrih praksi i znanja unutar pravosudne zajednice u BiH.

Kreiranje Komunikacijske strategije VSTV-a BiH, kao takozvane kišobran strategije, poslužit će sudovima i tužilaštvima kao temelj za uspostavljanje odgovornije, adekvatnije i bolje komunikacijske politike, odnosno doprinijeti da institucije kreiraju ili poboljšaju vlastite komunikacijske strategije i prakse. Adekvatna, uređena, strateška, planska i harmonizirana komunikacija iz VSTV-a, sudova i tužilaštava se ovom strategijom postavlja kao imperativ, a ne kao usputna, neobavezujuća ili ad hoc aktivnost.

Strategija kao važan alat

Već duže vrijeme se o važnosti transparentnosti razgovara i diskutuje unutar pravosudne zajednice. Postavlja se kao imperativ od Delegacije Evropske unije, Misije OSCE-a u BiH i generalno međunarodnog faktora i nevladinih organizacija koje prate rad pravosuđa, podstiče od novinara i profesionalaca koji se bave komunikacijama u pravosuđu, ali je transparentnost svoju potpunu verifikaciju i potencijal, kao jedan od ključnih standarda i principa u pravosuđu, dobila kreiranjem Komunikacijske strategije VSTV-a. Strategijom se, konačno, transparentnost podcrtava i imenuje kao najvažniji standard u jačanju povjerenja javnosti, podjednako važan kao i efikasnost, profesionalizam i kvalitet rada VSTV-a, sudova i tužilaštava.

Iz pomenutih, i brojnih drugih razloga, ova kišobran strategija je izuzetno važna za pravosuđe u cjelini. Njena provedba u naredne četiri godine bi trebala da pruži značajne benefite za građane, koji moraju i trebaju da znaju kako postupaju i odlučuju  pravosudne institucije, ali  i za  medije i sve druge aktere i zainteresirane javnosti  koje prate rad i djelovanje pravosuđa u BiH. Dobre komunikacijske prakse, koje se već razmjenjuju između pravosudnih institucija, i ozbiljno prihvaćen strateški okvir koji predviđa nastavak razmjene dobrih praksi i niz drugih komunikacijskih aktivnosti, ulijevaju nadu da će se u narednom periodu standardizirati odnosi s javnošću u većini pravosudnih institucija u BiH, a što treba doprinijeti boljoj percepciji građana i promjeni postojećeg stanja, koje trenutno nije dobro i ne odražava realnu sliku o radu pravosuđa u BiH.

Činjenica je da pravosuđe u Bosni i Hercegovini djeluje u izuzetno kompleksnom makro i mikro okruženju i nikako ne može egzistirati u  nekoj vrsti izolacije i vakuum prostora, smatrati se nedodirljivim i izdvojenim od ostatka društva. To je nemoguće. Građani moraju i trebaju znati za ključne odluke koje se donose u institucijama. Radi se o sektoru koji je kontinuirano izložen velikom interesu šire javnosti.

Rad pravosudnih institucija je izložen „pogledima“ građana, medija, međunarodnih organizacija, nevladinog sektora, poslovne zajednice, izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivioima u BiH, akademske zajednice i brojnih drugih zainteresiranih javnosti. Često ovi društveni akteri ističu u javnosti  netransparentnost u pravosudnim institucijama.

Činjenica je i da percepcija javnosti o radu pravosuđa nije dobra. To potvrđuju istraživanja i izvještaji međunarodnih i domaćih organizacija u posljednjih nekoliko godina. U medijima i javnosti je često naglašen izraziti nedostak povjerenja u rad pravosuđa generalno, i to se reflektuje i na VSTV BiH i na sve pojedinačne sudove i tužilaštva. I uvijek je prisutan efekat spojenih posuda, odnosno negativno posmatranje pravosuđa u cjelini, bez obzira na dobre rezultate u radu i komunikaciju o rezultatima u pojedinim pravosudnim institucijama.

Radi dobro i o tome pričaj

Kako bi se negativna percepcija mijenjala, potrebno je poduzimati mnogo više u svim pravosudnim institucijama. Uz nastojanje da se kontinuirano poboljšavaju učinkovitost, kvalitet i profesionalizam u radu, transparentnost i povjerenje javnosti su prioriteti koji moraju biti u istoj ravni.

Da bi se to postiglo, Komunikacijska strategija VSTV-a je izuzetno važan alat i platforma za sve sudove i tužilaštva u BiH, koji će se oslanjati na smjernice koje ona pruža. Suštinski,  Strategija promoviše veću otvorenost prema javnosti, transparentnost i proaktivnost u komunikaciji, da institucije same kreiraju svoju poziciju u javnosti a ne djeluju samo reaktivno ili da komunikacija u potpunosti izostaje, što je također bio slučaj u određenim pravosudnim insitucijama.

Ono što je važan cilj strateške komunikacije je formiranje i provedba standardiziranih komunikacijskih politika u VSTV-u BiH, kao i u svim sudovima i tužilaštvima, a što uključuje ujednačeno postupanje i pravila ponašanja, kako u internoj, tako i u eksternoj komunikaciji.  Plasiranje tačnih, jasnih i preciznih informacija o različitim segmentima rada u pravosudnim institucijama putem različitih kanala komunikacije je praksa koja može smanjiti širenje dezinformacija i glasina, zabluda i zabuna, i to u konačnici može smanjiti frustracije i razočarenje građana u pravosudni  sistem.

Komunikacijska strategija VSTV to prepoznaje i počiva na veoma važnim principima, a to su: proaktivnost u komunikaciji iz pravosudnih institucija, kontinuitet i konzistentnost u komuniciranju, korištenje integrisanih komunikacija prilagođenih različitim ciljnim javnostima. Uz ostale, fokus se stavlja na dva izuzetno važna komunikacijska kanala, a to su korištenje svih potencijala saradnje i komunikacije sa medijima i korištenje novih medija, odnosno društvenih mreža u komunikaciji.

Također, obzirom na to da VSTV BiH, sudovi i tužilaštva obavljaju izuzetno važne društvene procese i imaju važnu zadaću u demokratskom društvu, i da takva uloga kreira veliku i svakodnevnu izloženost u javnom prostoru, nerijetko se dešava da institucije djeluju u kriznim situacijama vezanim za jedan ili niz događaja koji narušavaju integritet institucija ili nosilaca pravosudnih funkcija ili drugih uposlenika u pravosuđu, a što opet utiče na smanjeno povjerenje javnosti. Iz ovih i drugih razloga dužno poštovanje i napori se trebaju uložiti u krizno komuniciranje, a Strategija, posebno njen drugi anex „Model strategije za krizno komuniciranje za sudove i tužilaštva“, definiraju  nužne pravce u postupanju u krizama i kriznom komuniciranju.

Jačanje komunikacije s medijima

Komunikacijska strategija VSTV-a u svom uvodnom dijelu sažima suštinu strateških pravaca za sektor pravosuđa, a to su obaveza i odgovornost svih institucija unutar sistema u jačanju nezavisnog, nepristrasnog, profesionalnog, i vrlo važno, transparentnog pravosuđa kao neophodnog uslova za jačanje povjerenja javnosti.

U Strategiji su na temelju ranije provedenih istraživanja i analiza dobro procijenjene snage i slabosti, kao i prilike i prijetnje u komunikaciji, kako VSTV-a, tako  i sudova i tužilaštava u BiH. Na osnovu takve procjene su veoma dobro precizirani strateški pravci, kao i osnovni i opći ciljevi u provedbi Strategije. Dva ključna strateška pravca su univerzalna i za VSTV i za sve pravosudne institucije u BiH, i predstavljaju ideal kojem treba stremiti u naredne četiri godine: postizanje pune transparentnosti u radu VSTV-a BiH i cijelog pravosuđa, kao i unapređenje povjerenja javnosti u sistem pravosuđa u BiH. Osnovni i opći ciljevi se u potpunosti oslanjaju na ključne strateške pravce.

Da bi se i VSTV BiH i sudovi i tužilaštva približili idealu strateških pravaca i ostvarivali osnovne i opće ciljeve, strategija predviđa niz neophodnih aktivnosti koje podrazumijevaju međuinstitucionalnu saradnju i razmjenu dobrih praksi, edukacije, partnerstva sa važnim međunarodnim organizacijama koje prate i jačaju rad pravosudnih institucija, korištenje novih  tehnologija u cilju adekvatnije komunikacije, jačanje postojećih i angažman novih ljudskih resursa u komunikacijama, unapređenje interne komunikacije u institucijama, korištenje društvenih mreža, provođenje promotivnih kampanja u pravosuđu, i posebno  jačanje komunikacije s medijima kao najznačajnijim kanalima komuniciranja sa građanima.

Strategija daje i ključne naznake o porukama koje se trebaju plasirati iz pravosuđa prema javnosti, detaljno definiše interne i eksterne javnosti sa kojima je neophodna stalna i integrisana komunikacija,  te predviđa set aktivnosti koje su precizno definisane u akcionom planu u  prvom anexu Strategije.

Strategijom se ističe važnost dobro uspostavljene i izbalansirane interne komunikcije u institucijama, kao važnog preduslova za kvalitetnu komunikaciju sa svim eksternim javnostima, a dužna pažnja se posvećuje u definisanju osnovnih principa u kriznom komuniciranju.

Važan dio strateškog planiranja za pravosudne institucije je i drugi anex Komunikacijske strategije VSTV-a BiH,  definisan kao „Model strategije za krizno komuniciranje za sudove i tužilaštva“, koji utvrđuje četiri strateška pravca i načine planiranja i postupanja pravosudnih institucija tokom kriznih situacija. Da bi se odgovorno postupalo u krizama svakako je značajno strateško jačanje proaktivne komunikacije, uspostavljanje mehanizama za prepoznavanje rizika i sprečavanja potencijalnih kriza, adekvatno planiranje i upravljanje kriznim situacijama i efikasna provedba kriznog komuniciranja.

Komunikacijska strategija VSTV-a BiH je, stoga, odličan alat za sve pravosudne institucije da ojačaju komunikacijske aktivnosti i na taj način sami stvaraju svoju sliku u javnosti, osnaže povjerenje građana u institucije i generalno pravosuđe. I pravosudne institucije i VSTV BiH  imaju dovoljno dobre i adekvatne ljudske i materijalne resurse da se trenutna slika o pravosuđu mijenja nabolje. VSTV BiH, u saradnji sa institucijama i određenim međunarodnim organizacijama, i ranije je ulagao napore u tom pravcu, ali donošenjem i usvajanjem Strategije su se takve aktivnosti intenzivirale i postavljene su na zasluženo mjesto, kao važan prioritet u radu i djelovanju pravosuđa.

Kolegicama i kolegama koji se bave komunikacijama u pravosudnim institucijama u BiH,  usvajanje ovakvog dokumenta od VSTV-a BiH, kao krovne pravosudne institucije, izuzetno je važno u narednom periodu kako bi se prakse ujednačile i to rezultiralo otvorenijim i transparentnijim pravosuđem.

U konačnici, ključni cilj ovog strateškog dokumenta usmjeren je prema građanima Bosne i Hercegovine, kojima treba kvalitetno, profesionalno, odgovorno i transparentno pravosuđe.

(Autor je stručni savjetnik za odnose s javnošću Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona. Tekst je objavljen u 79. izdanju biltena E-novinar)