Sarajevo, 1.12.2022. – Primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, izazovi sa kojima se novinari/ke i građani suočavaju u pokušajima da dobiju određene informacije od javnih institucija, te prednosti i mane postojećeg i novog Nacrta Zakona bile su teme edukativnog treninga koji je održan danas u Sarajevu, u organizaciji Udruženja/Udruge BH novinari.

Transparentnost i slobodan pristup informacijama su zakonski imperativ za sve javne institucije. Međutim, u praksi se često dešava da se zahtjev za transparentnošću samo formalno zadovolji, a da sami građani zapravo nemaju nikakve suštinske koristi od toga. Prema riječima novinarke Maje Radević iz BH novinara, istraživačice mreže Safejournalists, jedan od najvećih problema za novinare je postojeći zakonski rok od 15 dana za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama.

 „U savremenom novinarstvu, u kojem je brzina objave informacija postala imperativ, rijetko koji medij može sebi dozvoliti taj luksuz da na neku informaciju čeka po sedam, 10 ili 15 dana… Pored toga, mi i dalje imamo situaciju da mnoge bh. institucije odbijaju zahtjeve za pristup informacijama koji im se šalju e-mailom, već insistiraju na tome da im se zahtjev pošalje poštom i tako i odgovaraju, što dodatno oduzima vrijeme“, rekla je Radević.

Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, govorio je o postupku koji je vodio i brojnim izazovima sa kojima se suočio kako bi ostvario pristup, kako kaže, „banalnim“ informacijama koje bi trebale biti objavljene na web stranici MUP-a KS.

„Pristup informacijama u BiH je izuzetno složen i kompleksan postupak, a tako ne bi trebalo biti, posebno kada su u pitanju jednostavne informacije koje bi trebale biti dostupne svima. Kao pravnik sam pokrenuo proces za pristup informacijama prije godinu i po, i još uvijek nisam dobio te informacije. Mogu samo da zamislim kroz kakve komplikacije prolaze ljudi koji nisu pravnici i koji upućuju ovakve zahtjeve“, rekao je Išerić. On je naglasio da je vrijeme da lobiramo za novi Zakon na federalnom nivou koji će sadržavati efikasne alate za sankcionisanje onih institucija koje ne postupaju u skladu sa zakonskim odredbama.

Tužioci Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Darko Martinčević i Nermin Keranović govorili su o tome kako novinari mogu pristupiti pristup informacijama iz pravosuđa.

„Praksa Kantonalnog tužilaštva je da se noinarskim upitima daje prioritetni značaj i da se odgovori dostave što je prije moguće. U toku jedne godine imamo oko 180-200 novinarskih upita. Faze postupka i anonimizirane optužnice su najčešće informacije koje dostavljamo u skladu sa ZoSPI, dok o drugim informacijama u toku same istrage ne možemo govoriti. Smatram da nije interes javnosti da se objavljuju sve informacije iz istrage, niti je cilj istrage da se javnost obavještava o tome. Također, ukoliko dobijemo klasični novinarski upit, na to će se punno brže odgovoriti nego na zahtjeve o pristupu informacijama“, rekao je Martinčević.

Tužilac Nermin Keranović rekao je da je svaka informacija koju novinari dobiju iz Tužilaštva odobrena od strane tužioca: „Ne postoji nikakva prepreka da novinari iniciraju komunikaciju direktno sa tužiocima putem glasnogovornika tužilaštava. Međutim, smatram da je bolje držati se onoga što je u okvirima sistema, a to je da novinari zvanično pošalju upit Tužilaštvu.“

Budimir Petković, stručni savjetnik Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, podsjetio je da se pravo na pristup informacijama prema međunarodnim konvencijama podvodi pod slobodu izražavanja.

„Zakonodavstvo u BiH zasnovano je na principu maksimalnog pristupa informacijama koje su u posjedu javnih organa i njihovog objelodanjivanja. Prepreke u primjeni Zakona su dvostruke prirode – kako one na strani javnih organa, tako i kod podnosilaca zahtjeva. Visok stepen needuciranosti u javnim organima, nedostatak balansa između javnog interesa i zaštite privatnosti, nepoštivanje rokova i nepostojanje svijesti da su javni organi servisi građana su neke od tih prepreka“, naveo je Petković.

Rigidno tumačenje zaštite ličnih podataka i komercijalnih interesa su dva najčešća razloga zbog kojih javni organi odbijaju zahtjeve za pristup informacijama, kaže freelance novinarka Selma Učanbarlić.

„Novinari bi voljeli da nikada ne moraju koristiti ovaj Zakon. Nažalost, naše institucije nisu proaktivne u dovoljnoj mjeri, čak ni kada je riječ o objavi najosnovnijih informacija o njihovom radu. Zakon vam daje mogućnost da pristupite obimnim setovima podataka, da uđete u arhive sa hiljadama raznih dokumenata, ali i da pristupite onim informacijama za koje institucije ne žele da budu objavljene“, rekla je Učanbarlić.

 Vedrana Faladžić iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave ispričala je da se tokom svog novinarskog rada često susretala sa zatvorenošću institucija, posebno kada je riječ o trošenju budžetskog novca. Dostupnost informacija većinom zavisi od rukovodioca neke institucije, rekla je Faladžić: „Svi mi koji radimo u institucijama moramo biti svjesni da ustvari radimo u interesu građana, pa samim tim i novinara i medija“.

O pravnim i drugim uslugama Linije za pomoć novinarima (FMHL), besplatnog pravnog servisa koji djeluje u okviru Udruženja BH novinari, govorile su Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara i Ema Habul, koordinatorica FMHL. Linija za pomoć novinarima će u okviru USAID-ovog programa MEA pružati cijeli spektar besplatne pravne pomoći i usluga medijskim akterima kroz pravne savjete i konsultacije, zastupanje novinara/ki pred sudom i drugim institucijama i organima, vršit će monitoring pravnih slučajeva i analizu odluka u skladu sa EU standardima slobode izražavanja i medijskih sloboda.  Kroz ovaj program bit će razvijena i jedna sasvim nova FMHL usluga – pravna provjera medijskog sadržaja prije njegovog objavljivanja, kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu i/ili drugi oblici institucionalnih postupaka u vezi sa kršenjem slobode medija, prava i sigurnosti novinara/ki.

 Trening u Sarajevu je među prvima u nizu treninga koje će BH novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) organizovati u naredne četiri godine u okviru USAID-ovog Programa podrške medijima (MEA) u Bosni i Hercegovini. Cilj ovih aktivnosti je jačanje pravne zaštite nezavisnih medija i medijskih profesionalaca/ki, kao i unapređenje efikasnosti istraga i sudskih postupaka u vezi sa slobodom medija i sigurnosti novinara/ki.