(Foto: Vijeće Evrope)
Sarajevo, 12.10.2022. – Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine predstavilo je u Sarajevu studiju pod nazivom „Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini: Situaciona analiza i izvještaj o mapiranju“. Dokument je izrađen uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope.
Dokument daje sveobuhvatan pregled trenutne situacije u BiH postavljajući, kako se navodi u saopštenju Vijeća Evrope, jasnu mapu puta prioritetne mjere u rješavanju govora mržnje na sistemskom nivou. Osim toga, kako se dodaje, dokument o mapiranju ima za cilj da produbi razumijevanje specifičnosti govora mržnje i dostupnih pravnih lijekova u BiH kako bi se postavila osnova za efikasnije rješavanje problema.
Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, rekla je da kao društvo ne smijemo dozvoliti da se govor mržnje normalizuje. „Ovim analitičkim izvještajem mi pravimo prvi korak ka razumijevanju bavljenja govorom mržnje u BiH. Zaista je vrlo dobro što vlasti u BiH pokazuju spremnost da se bave govorom mržnje na sistemski način i što su svi koji su doprinijeli studiji iskazali jaku posvećenost“, izjavila je Urumova.
„Metodologija ovog mapiranja je inovativna i gleda na govor mržnje kao složenu pojavu, zavisnu od niza faktora“, kazao je Thorsten Afflerbach, šef Odjela za inkluziju i anti-diskriminaciju. Dodao je da razdvajanje ovih faktora takođe pomaže da se identifikuje šta treba da se uradi u veoma različitim oblastima uključujući korištenje standarda navedenih u najnovijoj preporuci Vijeća Evrope o govoru mržnje, usvojenoj u maju 2022.
Najnoviji izvještaj Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o Bosni i Hercegovini i nedavna Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope svojim državama članicama o borbi protiv govora mržnje (CM/Rec. 2022/16), pozvali su vlasti da zajedno s organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama razviju sveobuhvatne strategije za sprečavanje i borbu protiv govora mržnje.
„Rješavanje govora mržnje ne znači ograničavanje ili zabranu slobode govora. To znači spriječiti da govor mržnje eskalira u nešto opasnije. Govor mržnje, ako se ne riješi, mogao bi dovesti do neprijateljstva i nasilja. Borba protiv diskriminacije i promovisanje integracije su među našim glavnim političkim prioritetima unutar EU, kao i u odnosima sa zemljama u regionu i svijetu. Moramo se suočiti s tim na svakom koraku i ne možemo šutiti ni na jedan aspekt diskriminacije i netolerancije“, kazao je Gianluca Vannini, šef operativnog odjeljenja III (društveni razvoj, civilno društvo i prekogranična saradnja), EU Delegacija u Bosni i Hercegovini.
Lazar Prodanović, predsjedavajući zajedničke komisije za ljudska prava BiH, koji je bio dio radne grupe za izradu dokumenta, kazao je da izabrani zvaničnici u zakonodavnoj vlasti treba uvijek ličnim primjerom da ukazuju na značaj sprečavanja govora mržnje, isti javno osuđuju i donošenjem i usklađivanjem legislative iz ove oblasti stvaraju ambijent visokog stepena tolerancije u multietničkom i demokratskom društvu BiH.
Pomoćnica ministra u Ministarstvu za ljudska prava i izbjegice BiH Saliha Đuderija istakla je da će kroz zajedničke aktivnosti koje podržava Evropska unija i uz podršku ekspertize Vijeća Evrope, dokumentom Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini pomoći nastojanjima ovog ministarstva da doprinesu društvenoj koheziji i da jasno definiraju i naglase odgovornosti i uloge državnih organa i drugih ključnih dionika u sprečavanju i suzbijanju govora mržnje.
Ovaj dokument je razvijen kroz inkluzivno aktivno učešće 34 relevantna subjekta, uključujući predstavnike državnih institucija, oba entiteta i Brčko Distrikta, Institucije ombudsmana, medija, međunarodnih organizacija i civilnog društva.
Njegov razvoj podržan je u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Vijeća Evrope „Promocija različitosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini“, koji je dio zajedničkog programa „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 – 2022“.
(Izvor: Media.ba)
