Takva inicijativa usvojena je krajem juna 2022. godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a Vijeće ministara BiH ima rok od 60 dana da je razmotri i pošalje u parlamentarnu proceduru. Ovo je prijedlog bosanskohercegovačkih parlamentarca iz devet političkih stranaka koji su okupljeni u Klubu za evropsku saradnju i sigurnost koji podržava Međunarodni republikanski institut (IRI)iz Washingtona.

Razlog pokretanja ovakve inicijative, kako kažu neki od predlagača u razgovoru za Mediacentar Sarajevo, je povećan broj napada na novinare/ke. Samo u posljednje tri godine, se prema podacima koje su, kako navode, dobili od Udruženja BH novinari, desilo 143 napada, uključujući i jedan pokušaj ubistva.

Udruženje BH novinari još 2019, predalo je prijedloge svim nadležnim vladama i parlamentima u BiH, nakon toga su kroz Women Press Forum konkretizovali ovu inicijativu. Zatim je, kako za Mediacentar Sarajevo objašnjava generalna tajnica Udruženja Borka Rudić, u okviru grupe Parlamentarci za EU integracije, koju kao svoj projekt vodi IRI u BiH, inicijativa definisana na način na koji je usvojena u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine. Inicijativu je prethodno razmatrala i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma, koja je dala zeleno svjetlo.

U obrazloženju inicijative se navodi da kao osobe koje vrše funkciju promovisanja slobode govora i osnovnih demokratskih načela slobodne debate i informisanja javnosti, novinari/ke trebaju biti zaštićeni. Stav predlagača je da je nedopustiv bilo kakav vid ugrožavanja sigurnosti novinara/ki. Navedeno je i da je potrebno definisati status novinara, ali i putem ove inicijative poslanici, kako kažu, žele podstaći jačanje samoregulatornih mehanizama i javne odgovornosti novinara/ki i medijskih radnika kao i promovisanje vrijednosti profesionalnog i etičkog novinarstva kao osnovu produkcije i uređivanja medijskog sadržaja.

Napad na novinare mora biti tretiran drugačije

Ovakve inicijative i odluka u Predstavničkom domu jeste dobrodošla i za svaku je pohvalu, kaže u razgovoru za Mediacentar Sarajevo Mehmed Halilović, medijski ekspert i bivši ombudsmen za medije, ali dodaje kako smatra da ona neće dobiti podršku u drugom domu Parlamentarne skupštine – Domu naroda.

„Ni brojne druge inicijative, pa čak i zakonski prijedlozi su zaustavljeni u tom takozvanom Gornjem domu, kojeg s razlogom javnost naziva grobarom dobrih evropskih zakona i odluka“, rekao je Halilović i dodao da je takva praksa zaustavljanja počela od izbora 2018. godine. Vjeruje da bi, ako bi zakon bio usvojen, to sigurno doprinijelo manjem broju napada na novinare/ke, ali da to zavisi i od toga koliko će biti primjenjivan.

„Imamo i niz drugih relativno dobrih zakona, ali ne primjenjuju se svi na jednak način i to je sada do vlasti, u konkretnom slučaju i do pravosuđa, kako će primjenjivati ovaj zakon. Mi smo i do sad imali niz primjedbi na rad pravosuđa. Nadam se i vjerujem da će se i politička scena, a naravno onda i pravosudna i ostalo, promijeniti od narednih izbora u oktobru i da možemo sa više optimizma očekivati period nakon izbora“, ističe Halilović i dodaje kako u normalnim zemljama, nije nužna takva vrsta inicijativa ili zakona, no da je u BiH dobra i da bi ipak pružila i zakonsku garanciju novinarima.

„U normalnim zemljama, demokratskim mehanizmima se mnoge stvari mogu unaprijediti i nije nužno imati takvu zakonsku obavezu, ali kao neku prelaznu etapu kod nas je to ipak poželjno i dobrodošlo“, objašnjava on.

Vladimir Kovačević, novinar iz Banjaluke, koji je teško pretučen u augustu 2018. godine, komentarišući posljednju inicijativu kaže kako je dobro sve ono što će oštrije tretirati napad na novinare. „Činjenica da su novinari napadnuti i bivaju napadnuti zbog posla kojim se bave, a njihov rad je u interesu javnosti i otkrivanju istine i zaštiti interesa javnosti, tako da svakako da mora biti drugačije tretiran napad na njih“, navodi Kovačević.

On smatra i da bi izmjene zakona, koje bi na drugačiji način tretirale napade na novinare, pomogle da se smanji broj napada na novinare. Kaže i da se nada da će ovakva inicijativa biti isključivo i da jeste samo u zaštiti fizičkog integriteta novinara.

Zbog napda na Vladimira Kovačevića, 12. jula 2019. godine, Marko Čolić, bivši bokser, osuđen je na četiri godine zatvora zbog pokušaja ubistva. Nakon žalbi i odbrane i tužilaštva Vrhovni sud Republike Srpske je Čoliću kaznu povećao na pet godina zatvora. Nakon ove presude, u novembru 17. novembra 2020, u Okružnom sudu u Banjaluci uslijedila je i presuda Nedeljku Dukiću, koji je osuđen na četiri godine zatvora zbog pokušaja ubistva Kovačevića. Dukić je proglašen krivim jer je, zajedno sa Markom Čolićem, metalnim palicama pretukao Vladimira Kovačevića 26. augusta 2018. godine, ispred zgrade u kojoj živi, kada se vraćao s posla.

Kovačević vjeruje da, ko god se usudi da na način na koji je on napadnut, napadne bilo koga – ne samo novinara, da ta osoba ne razmišlja o posljedicama i ne razmišlja o inicijativa i zakonima i sumnja da su upoznati sa inicijativama i onim što piše u zakonu. Ipak, kaže i da će se ukoliko se napad na njih bude tretirao kao krivično djelo, novinari/ke sigurno osjećati sigurnije.

„Svakako mislim da može doprinijeti eventualno da neki budući nalogodavci i napadači možda razmisle prije napada na novinare i da znaju da ih čeka možda veća kazna od onoga što su oni spremni da prihvate“, istakao je.

Novinari se neće tretirati kao službena lica

Mirjana Marinković-Lepić iz Naše stranke, jedna od zastupnica koja je predložila ovu inicijativu, u razgovoru za Mediacentar Sarajevo kaže da su tokom konsultacija sa predstavnicima udruženja novinara, koji su ukazali na nezavidni položaj medijskih radnika, došli do zaključka da je potrebno uraditi nešto što je vezano za položaj novinara, s obzirom na povećan broj napada na njih.

„Sve su učestaliji napadi na novinare i sami novinari se teško odlučuju da utužuju te napade. To je i zato što nema adekvatnog krivičnog djela koji bi tretirao napad na novinare zbog njihovog zanimanja“, navodi ona. Dodaje i da novinari neće biti tretirani kao službena lica, na šta su im takođe predstavnici udruženja novinara ukazali tokom konsultacija.

„Predsjednici udruženja su nam rekli da to ne bi ni bilo adekvatno, s obzirom da ipak nisu službena lica, ali da jedan vid specifične zaštite bi trebalo utvrditi i uvesti kada su u pitanju novinari“, kaže ona.

I Mehmed Halilović podsjeća da je u zakonu nepotrebno proglašavanje novinara službenim licem, već je bitnije kako kaže, da se novinari na taj način tretiraju u svakodnevnoj komunikaciji, u svakodnevnim odnosima javne vlasti i novinara, i da to onda rezultira i zaštitom novinara od napada, pogotovo napada koje predstavljaju krivično djelo.

Vladimir Kovačević je mišljenja da novinari nisu državni službenici, ali da jesu ljudi koji rade u interesu javnosti i države te da moraju biti posebno zaštićeni.

„Nadam se samo da ta posebna zaštita neće sama po sebi donijeti veću odgovornost novinara i veću obavezu novinara prema državi, da neće postati službena lica, kao što su to policajci, jer bi nas to onda dovelo u drugačiju vrstu problema“, upozorava Vladimir Kovačević.

Sakupljajući iskustva sa panela i diskusija na kojima se govorilo i o položaju novinara, pored uvođenja u Krivični zakon BiH da se napad na novinare/ke uvede u krivično djelo, odlučeno je i da se mora definitisati i ko je to novinar, kaže zastupnica Mirjana Marinković-Lepić.

„To je bitno pogotovo u današnjoj poplavi internet portala, gdje ne znate ni ko je glavni urednik, ni ko su ti ljudi koji pišu. Ono što je jako važno je i definisati ko je ustvari novinar“, kaže ona i dodaje da će se kroz te izmjene Krivičnog zakona konsultovali novinarska udruženja.

Prema riječima još jednog od predlagača inicijative, Saše Magazinovića iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, ono što je bio zadatak poslanika kada je u pitanju predlaganje, uspješno je završeno.

„Sada je između ostalog i na novinarima, ali i na nama iz Parlamenta da pratimo dalji razvoj ove inicijative koja je usvojena“, naglasio je Magazinović. Kao značajan dio ove inicijative, Magazinović je navodi onaj u kojem, kako kaže, žele paralelno podstaći jačanje samoregulatornih mehanizama javne odgovornosti novinara i medijskih radnika i prepoznati važnost zaštite i bezbjednosti novinara s jedne strane, a s druge strane ističu važnost definisanja statusa novinara/ke. I on dijeli mišljenje s Marinković-Lepić da je danas mnoštvo informatičkih mogućnosti kojima se zloupotrebljava profesija novinara/ke kojom se ugrožava njen kredibilitet.

„Ovom inicijativom mi želimo istovremeno zaštititi dignitet i kredibilitet novinarske profesije, jer svjedoci smo da se danas svako naziva novinarom i na neki način čitavu profesiju pokušava time predstaviti u jednom svjetlu kako to zaista ne bi trebalo“, dodaje on.

Ranije je bilo sličnih inicijativa koje se tiču položaja novinara, a Mirjana Marinković-Lepić kaže da ne zna zašto ranije nisu uspijevale, a da ova grupa predlagača ne traži „ništa neobično i ništa pretjerano komplikovano“, ali i da su dali dovoljnu podlogu zbog čega treba to uraditi, podsjećajući upravo na broj od 143 napada na novinare/ke u posljednje tri godine.